Nakon pet godina političkih lutanja Hrvatska se vraća antifašizmu | Politika | DW | 22.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Nakon pet godina političkih lutanja Hrvatska se vraća antifašizmu

Čini se da je Plenković predstavnicima naroda stradalnika ustaškog konclogora dao čvrsta jamstva o promjeni zakonodavnog okvira za kažnjavanje relativiziranja ustaških zločina u Hrvatskoj, smatra Helena Puljiz.

Pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu prvi se put u pet godina ove srijede okupljaju najviši državni dužnosnici Hrvatske i predstavnici udruga stradalih u tom ustaškom koncentracijskom logoru, u kojem je tijekom Drugog svjetskog rata stradalo između 90 i 100 tisuća ljudi. Mogao bi to biti znak da se Hrvatska konačno vraća antifašizmu, nakon pet godina političkih lutanja, u kojima se u političkom i javnom prostoru počela gubiti razlika između zločinaca i žrtava ustaškog režima.

Iako se službena komemoracija zbog pandemije koronavirusa neće održati, u Jasenovcu će se žrtvama zajedno pokloniti predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, predsjednika Sabora Gordan Jandroković i četiri predstavnika stradalnika logora: predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske(SABH) Franjo Habulin, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik Roma Veljko Kajtazi te predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus.

Helena Puljiz

Helena Puljiz

A na dan proboja posljednjih zatočenika koncentracijskog logora Jasenovac državna televizija HRT u srijedu će navečer iznenada prikazati višestruko nagrađivan film autorice Dane Budisavljević o Diani Budisavljević, koja je iz logora spasila više od deset tisuća srpske djece. Iste večeri film će biti prikazan i na srpskoj državnoj televiziji RTS.

Pozdrav „Za dom spremni“ podijelio jasenovačke kolone

Zbog relativizacije zločina i rasističke ideologije ustaškog režima, koja su se razmahala s dolaskom Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a i Kolinde Grabar Kitarović na čelo države, četiri godine komemoraciju za žrtve Jasenovca obilježavali se odvojeno predstavnici vlasti i predstavnici stradalnika logora, pa smo imali čak tri kolone kojima se odavala počast žrtvama. U jednoj bi bili predstavnici Vlade i Sabora, u drugoj predstavnici židovske zajednice, a u trećoj predstavnici Saveza antifašističkih boraca i srpske manjine. Kolone je podijelio ulazak i normalizacija ustaškog pozdrava „Za dom spremni" u svakodnevnoj upotrebi.

Bivša predsjednica nije sudjelovala u državnim komemoracijama već je u Jasenovac odlazila sama, a njezin mandat obilježilo je koketiranje s ustaškim pozdravom „Za dom spremni“. Tijekom četiri od pet godina mandata bivša je predsjednica neskriveno podržavala ekstremne političare, udruge i pojedince koji su se svim silama trudili revidirati povijesti i poražene u Drugom svjetskom ratu pokušavali proglasiti pobjednicima.

 Plenković je tri godine kalkulirao i pokušavao ugoditi revizionistima

Andrej Plenković preuzeo je HDZ i Vladu 2016. godine i premda je generator proustaške politike u HDZ-u Tomislav Karamarko bio uklonjen iz političkog života, sve do unutarstranačkih izbora u ožujku ove godine, ekstremna desnica imala je jake predstavnike u samom vrhu stranke.

Iako sam dolazi iz partizanske obitelji, Plenković se prvenstveno brinuo za vlastiti opstanak na čelu stranke i vlade pa je kalkulantski tražio i pronalazio rješenja koja su trebala zadovoljiti „obje strane“. Kad je pozdravljanje ustaškom krilaticom „Za dom spremni“ 2017. postalo gotovo svakodnevno, a usred Jasenovca je braniteljima HOS-a podignuta spomen ploča s grbom te udruge, na kojem je i pozdrav “Za dom spremni”, Plenković je posegnuo za osnivanjem Povjerenstva za suočavanje s prošlošću.

Kroatien Ustascha Graffiti in Zagreb

ZDS - Za dom spremni: Ovakvi se grafiti često mogu vidjeti u hrvatskim gradovima

To će povjerenstvo, predvođeno predsjednikom Hhrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademikom Zvonkom Kusićem početkom 2018. donijeti kontroverzan zaključak da je ustaški pozdrav „Za dom spremni“ istovremeno „protuustavan, ali iznimno dopušten", recimo u grbu HOS-a, ali „samo u vezi onih situacija, mjesta ili groblja, gdje su poginuli pripadnici HOS-a" te da „ta dozvola ne mijenja postavku da je taj slogan protuustavan".

HOS-ova ploča iz Jasenovca je premještena u Novsku, a krilatica „Za dom spremni" nastavila se nekažnjeno koristiti u javnom prostoru sve dok Visoki prekršajni sud nije donio pet pravomoćnih odluka koje su „za dom spremni“ proglasile nezakonitim i kaznio pjevača Marija Rosu, koji je izvodio pjesmu „Čavoglave“ na trgu u Makarskoj. No, taj isti sud u slučaju Marka Perkovića Thompsona i njegove pjesme „Čavoglave“, koja počinje ustaškim pozdravom, prolongira donošenje konačne presude.

Hrvatska će posve zabraniti „Za dom spremni“ i relativiziranje ustaških zločina?

Upravo ti dvostruki kriteriji i toleriranje korištenja protuustavnog ustaškog pozdrava u „iznimnim situacijama" bili su razlog zbog kojeg predstavnici naroda stradalnika ustaškog konclogora u Jasenovcu nisu htjeli odavati počast žrtvama zajedno s državnim vrhom ni kad je Plenković preuzeo Vladu RH. U međuvremenu je posjet Jasenovcu uvršten u školski kurikulum, a posjete učenika financira Ministarstvo financija.

No, nakon što je Plenković početkom ove godine u Auschwitzu jasno osudio fašističke zločine i Holokaust, ali ne spominjući zločine ustaškog režima, u veljači su mu predstavnici manjinskih naroda poručili da zajednička komemoracija s državnim vrhom dolazi u obzir samo i isključivo ako se donese zakon koji će jasno zabraniti i kažnjavati korištenje krilatice „Za dom spremni“ i relativiziranje ustaških zločina.

Sudeći prema činjenici da predstavnici naroda stradalnika ustaškog konclogora ove godine obilježavaju sjećanje na žrtve zajedno s cijelim državnim vrhom, čini se da im je Plenković dao čvrsta jamstva o promjeni zakonodavnog okvira za kažnjavanje relativiziranja ustaški zločina u Hrvatskoj.

Neki novi Plenković

Od početka krize izazvane pandemijom koronavirusa, odnosno trijumfa na ožujskim izborima u HDZ-u i pobjede Milanovića na predsjedničkim izborima, imamo priliku vidjeti nekog novog Plenkovića - on sluša struku i glas javnosti, a ekstremnoj desnici poručuje da je vrludanje neofašističkim bespućima naprosto nedopustivo.

Hoće li konačno i beziznimno sankcioniranje ustaškog pozdrava i relativizacije ustaških zločina biti dovoljno za saniranje štete počinjene u proteklih pet godina snažnim pokušajima reustašizacije društva, što je za posljedicu imalo gotovo pogubne političke podjele među građanima?

Neće, ali je prvi i nužan korak ka normalizaciji političkog ozračja u zemlji i moglo bi osnažiti Plenkovićevu premijersku poziciju i povećati mu međunarodni ugled. Posljedično, to bi moglo izbiti i srpskoj desnici i predsjedniku Aleksandru Vučiću argument da, upravo zbog hrvatske relativizacije ustaških zločina, odnosi između Srbije i RH ne mogu ući u, za cijelu regiju presudnu, novu fazu normalizacije.