1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nakon arapskog, čeka se na "gospodarsko proljeće"

Andreas Becker/Mehmed Smajić1. studenoga 2012

Građani Egipta su uglavnom euforično dočekali političke promjene nakon tzv. arapskog proljeća. No, te promjene očito ne prati i gospodarski napredak.

https://p.dw.com/p/16a7a
Karikatura pod nazivom "Baklja slobode"
Foto: picture-alliance/dpa

Val revolucija u sjevernoj Africi i na Srednjem istoku su prije svega donijele političke, ali ne i gospodarske promjene. Zemlje te regije nisu bile socijalističke planske privrede. Volker Perthes, direktor Zaklade za znanost i politiku u Berlinu, kaže da je u Egiptu i ranije postojao funkcionalan bankarski sustav. Međutim, samo mali broj ljudi je imao pristup kapitalu.

"U usporedbi s međunarodnim bankama, egipatske banke su sasvim dobro zarađivale. Međutim, one su davale kredite samo članovima 30 vrlo dobro umreženih obitelji koje su imale dobre kontakte s vladajućim režimom", kaže Perthes.

Neizvjesna budućnost

Markus Loewe iz Njemačkog instituta za razvojnu politiku kaže da je posljedica toga to da 99 posto poduzetnika u Egiptu ima manje firme s malim brojem zaposlenih. Politička previranja su kod njih ostavila veliki trag.

Pobunjenici sa zastavom i rukama uzdignutim u zrak
Trg Tahrir u vrijeme revolucije u studenom 2011.Foto: picture-alliance/dpa

"Do sada smo prije svega vidjeli negativne učinke revolucija. Gospodarski razvoj u svim zemljama je znatno oslabljen. Pojedini sektori su kolabirali. Posebno sektori koji su proizvodili za domaće tržište. Razlog tome je što je domaća potrošnja znatno smanjena. Neizvjesna budućnost razvoja je imala veoma važnu ulogu", smatra Loewe.

Nesigurnost se odrazila i na strane ulagače. Markus Loewe kaže da, bez obzira na male plaće, loš obrazovni sustav dodatno smanjuje konkurentnost gospodarstva. Ovome treba dodati i probleme državnog proračuna. Nova egipatska vlada se trenutno bori sa sve većim državnim deficitom. Među razlozima su slaba gospodarska situacija i nepovoljni krediti. Hanan Morsy iz Europske banke za obnovu i razvoj kaže da državne subvencije također ugrožavaju državnu blagajnu, jer "subvencije čine petinu svih vladinih izdataka, dakle 20 posto".

A man casts his vote during presidential elections in Al-Sharqya, 60 km (37 miles) northeast of Cairo, June 16, 2012. Egyptians queued to choose a new leader on Saturday in the first free presidential election in their history, facing a stark choice between a conservative Islamist and a former military officer who served ousted autocrat Hosni Mubarak. REUTERS/Mohamed Abd El-Ghany (EGYPT - Tags: POLITICS ELECTIONS)
16. lipnja 2012. održani su prvi slobodni predsjedničniki izbori u povijesti EgiptaFoto: Reuters

Problemi s energijom i vodom

Bruno Wenn, glasnogovornik Njemačkog društva za investicije i razvoj (DEG) kaže da su neophodne investicije u infrastrukturu u regiji također i šansa za privlačenje stranih ulagača. Za zemlje kao što je Egipat su posebno zainteresirana poduzeća koja se bave proizvodnjom tehnike na području energetike i zaštite okoliša.

"Egipat će u dogledno vrijeme, kratkoročno gledano u naredne dvije ili tri godine, imati problema s vodom. Voda koju posjeduje, uglavnom iz rijeke Nil, sve je više zagađena. Mi, dakle Nijemci, imamo neophodnu tehnologiju i iskustvo koje trebamo primijeniti u Egiptu", kaže Wenn.

Wenn također kaže da u mnogim arapskim zemljama postoji visoka pravna sigurnost i da je u njima lakše započeti posao nego u zemljama kao što su Brazil, Rusija, Indija ili Kina, koje su omiljene kod investitora.