Naelektrizirani Olaf Šolc u Bundestagu

Jesen je stigla, noći su hladnije. Potrošnja plina se blago povećala, upozorava šef njemačke Savezne agencije za mreže Klaus Müller: „Hoće li zima proći bez restrikcija, zavisi od ponašanja privatnih domaćinstava“. On kaže da neki građani nisu shvatili da moraju podesiti grijanje kako bi se uključilo tek kada je stvarno hladno.

Ono što je po ljetnjim vrućinama izgledalo neodređeno, sada je Njemačku pogodilo svom snagom. Rusija je zatvorila ventil Sjevernog toka 1. Cijene energenata stalno rastu.

U njemačkom parlamentu Bundestugu je šef opozicionih demokršćana (CDU) Friedrich Merz rekao da je riječ o „egzistencijalnoj krizi“, zahtijevajući da se pri kancelarskom uredu osnuje Savjet za energetsku sigurnost: „Moguće je da će se situacija narednih dana, tjedana, mjeseci dramatično zaoštriti.“

„Jesu li Nijemci poludjeli?“

Kao čelnik najveće oporbene stranke, Merz je, kao što je to i uobičajeno, iskoristio priliku da u raspravi o proračunu frontalno napadne vladu, prije svih zelenog ministra gospodarstva Roberta Habecka. On je objavio da će poslednje dvije njemačka nuklearne elektrane po planu biti skinuta s mreže krajem godine, te da će ostati u pričuvi.

„Čitav svijet gleda Njemačku i kaže: jesu li Nijemci poludjeli, pa u ovakvoj situaciji obustavljaju rad tri nuklearne elektrane, koje bi bile u stanju opskrbljivati električnom energijom deset milijuna domaćinstava?“ Merz je dodao da ta odluka možda smiruje stranačku bazu Zelenih pred izbore 9. listopada u pokrajini Donja Saska, ali i da možda nanosi „nepopravljivu štetu nemačkom gospodarstvu“.

Merz je dodao da mnogi njemački privrednici imaju narudžbine kakve nisu imali godinama, ali ne mogu odraditi naručeno. „To je povezano sa stopom inflacije, smanjenjem vrijednosti novca, ali i s dobavljačkim lancima.“

Habeck i insolventnost

Kancelar Olaf Scholz i njegov ministar gospodarstva Habeck morali su sa svojih mjesta u Bundestagu slušati kako Merz optužuje vladu da njenoj ekonomskoj politici nedostaje i kompas i „sposobnost strateškog razmišljanja“. Merz je dodao da ministar gospodarstva djeluje „bespomoćno“.

Ukazao je takođe i na Habeckov nedavni televizijski nastup, u kojem je on na pitanje očekuje li krajem zime val proglašavanja insolventnosti u gospodarstvu, odgovorio: „Ne, ne očekujem. Ali mogu zamisliti da određene branše jednostavno na neko vrijeme prestanu proizvoditi.“

Taj nezgrapni nastup ministra gospodarstva se vjerojatno nije dopao kancelaru Scholzu, ali on nije dopustio da se to primjeti u Bundestagu. Energično je branio politiku svoje vlade i pri tome je njegov nastup izazvao čuđenje. Samo kratko se držao svog napisanog govora i na poznat, precizan način opisao šta su se vladajući socijaldemokrati, Zeleni i liberali kao koalicijski partneri dogovorili u vezi s paketom mjera koje bi trebale financijski rasteretiti građane.

Naelektrizirani kancelar

Scholz je, međutim, potom sve više pokazivao bijes, bio je sve glasniji, počeo je gestikulirati, podizao je i spuštao šaku. Ništa nije ostalo od „Scholzomata“ sličnog robotu, kada je demokrićanskoj opoziciji prebacio da je upravo pod njima njemačka vlada učinila Njemačku zavisnom od ruskih energenata.

„Niste bili sposobni uvesti obnovljivu energiju. Vodili ste obrambenu borbu protiv svake pojedine elektro-vjetrenjače“, rekao je Scholz pokazujući na mjesta gde sjedi opozicija. Onda je dodao da prethodna, konzervativna vlada nije ni primjetila da se skladišta s plinom sustavno prazne. „Neodgovorna politika CDU je ta koja nas je dovela u ovu situaciju”, rekao je Scholz. Pritom je samo usput spomenuo da su njegovi socijaldemokrati sudjelovali u koalicionoj vladi Angele Merkel, sjetivši se da je kao ministar financija u toj bivšoj vladi inicirao gradnju terminala za tečni plin.

Moguće ograničenje cijena

Scholz kaže da je vlada osigurala popunjena skladišta plina, a pobrinut će se i za to pad cijene energije. On se poziva na raspravu o mogućem ograničenju cijena plina i električne energije na nivou Europske unije i na gradnju terminala za tečni plin. „Dobro ćemo proći kroz ovu zimu“, rekao je kancelar i onda dodao da će se „velikom brzinom postići nezavisnost od energije iz Rusije“.

Kancelar je govorio pola sata i oduševio svojom iznenadnom emocionalnošću i vlastite zastupnike koji su na kraju ustali i pljeskali. „Mi smo u vremenu kada su mnogi uzbuđeni, ali ja ne spadam u njih“, rekao je Olaf Scholz prošlog vikenda u jednom televizijskom intervjuu. Sadašnji izlijev emocija pokazuje koliko je njemački kancelar sa svojim timom izložen pritisku.

Svađa u koaliciji

Sve većom brzinom se energetska kriza pretvara u ekonomsku krizu, koja prijeti da bi Njemačku mogla uvući u recesiju. Vladajuća koalicija namjerava izdvojiti 65 milijardi eura kako bi u najmanju ruku ublažila najteže posljedice krize. Ali, hoće li to biti dovoljno? U vladajućoj koaliciji ne vlada jedinstvo o ispravnom putu iz krize. Samo jedan primjer je stav liberala da bi trebalo produžiti radni vijek nuklearnih elektrana, dok su Zeleni striktno protiv toga.

Ljubomoran pogled na Zelene

Uz sve to, prema anketama, podrška socijaldemokratama opada. Oni su na izborima dobili najviše glasova – 25,7 posto. Sada imaju podršku 17 posto birača. I liberali su izgubili dio podrške. Ali Zeleni su za vrijeme devetomjesečnog sudjelovanja u vlasti dobili veću podršku i sada su ispred socijaldemokratskog koalicijskog partnera. To u koaliciji svakako dovodi do zavisti i ljubomore. Prethodnih tjedana su čak i vodeći političari koalicijskih partnera vodili verbalne prepirke.

Kancelar Olaf Scholz je u tim prepirkama suzdržan, ali vjerojatno iza kulisa vrši pritisak na sve da sačuvaju jedinstvo, naročito kada se zna da će u pokrajini Donja Saska izbori biti održani 9. listopada. Svađe na saveznom nivou mogu se odraziti i na pokrajinske izbore. Odmah nakon izbora će se po svoj prilici nastaviti prepirka o tome koliko dugo će još raditi nuklearne elektrane. Jer, jesen je stvarno tu, i hladnoća ne dolazi samo noću.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu