1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Muškarci instrumentaliziraju islam"

Sabrina Pabst8. siječnja 2016

Počinitelji napada na žene tijekom novogodišnje noći u Kölnu imaju fundamentalističku predodžbu o ženama, smatra socijaldemokratska političarka Lale Akgün. Ona upozorava da to njemačko društvo ne smije tolerirati.

https://p.dw.com/p/1HaFv
Foto: dapd

Deutsche Welle: Malo se zna o počiniteljima napada na žene tijekom novogodišnje noći u Kölnu. Rečeno je samo da oni dolaze iz islamskih zemalja, u kojima se parovi smiju držati za ruke i ljubiti se u javnosti, gdje žene moraju biti prekrivene. Kakve posljedice takav striktan kodeks ponašanja ima za sliku žena i seksualnost mladića koji dolaze iz te regije?

Lale Akgün: Nježnost, ljubav, život u dvoje su odvojeni od seksualnosti. Seks važi kao nešto što je ružno i strašno i što se koristi samo u braku za rađanje djece. Tako u glavama muškaraca nastaje slika po kojoj je seksualnost tabu. Onda oni dođu na Zapad i dožive suprotnost. Djevojke se drže za ruke s dečkima, žene sa muževima. Slobodno se oblače. Za takve muškarce su te žene, koje žive na suprotan način od onog koji propovijeda imam, kurve ali i objekti požude i prezira.

Tako su dva ekstrema suprotstavljena jedan drugom: poštena i časna supruga i nečasna žena s ulice?

Predstava o ženama tih muškaraca je jako pojednostavljena. Oni dijele žene na dobre i loše. Žene su zavodnice muškaraca. Interpretacija Kurana, iz kojeg se iz konteksta izvlači doslovna rečenica po kojoj je žena vrijedna samo pola muškarca, jasno govori o patrijarhalnom sustavu islama. Pobornici toga i dalje polaze od stava da islam nije vjera već pogled na život. Ja sam isto tako muslimanka. Vjera je za mene nešto privatno, nešto za dušu. Za fundamentaliste je vjera temelj života. Oni ne uspijevaju uskladiti svoju vjeru s modernim svijetom. Njihova vjera je povezana sa sustavom vrijednosti i stilom života, koji je sedam stoljeća vladao na Arapskom poluotoku.

Kako se takva islamsko-fundamentalna predodžba o ženi uspijeva održati u suvremenim društvima?

To uspijeva u onom trenutku kada islam postane politika. Osamdesetih godina smo zatvarali oči prema fundamentalističkim strujanjima. Tada se mislilo da društvo mora biti u stanju podnijeti takav razvoj situacije. Mi smo to tako dugo podnosili i ignorirali dok i sami time nismo bili pogođeni. Primjer za to je stilizacija marame u nešto što obogaćuje moderno društvo. To je besmislica. Marama je simbol podčinjavanja žene. Onaj tko se bori za takvu predodžbu o ženama, ne smije se čuditi kada muškarci iz iste "zajednice" žene koje ne nosi maramu vide kao laku robu.

Lale Akgün
Lale AkgünFoto: DW/M. Smajic

Je li zbog tolerancije i slobode vjeroispovijesti došlo da nastajanja paralelnih svjetova?

Sloboda vjeroispovijesti nije paralelni svijet sve dok vjera ostaje privatna stvar svakog pojedinca. Ako se vjera međutim politizira i povuče za sobom političke odluke, mi na to ne bi smjeli gledati s osmjehom na licu. I tu ona počinje imati utjecaj na naš život. Na primjer, kao majka morate razmišljati o tome da li da vaša kćerka ide u razred koji ima učiteljicu koja nosi tradicionalnu maramu. Pitate se, treba li sada moja kćerka prihvatiti sliku žene koja se pokriva od očiju muškaraca. Ako niste u stanju prepoznati koliko je to sve povezano, onda ti mladi muškarci koji hvataju žene za intimne dijelove tijela predstavljaju izolirani fenomen. Ali to nije izoliran problem. Oni su dio tog cijelog problema.

Ali odgoj i učenje načelima vrijednosti ne dolaze prvenstveno vjerom već roditeljskim odgojem. Kakvu ulogu igra žena u muslimanskim obiteljima? Zar ne bi ona mogla biti korektor i naučiti sinove da se drugačije ponašaju?

Moć muškaraca može se održati samo ako žene prihvaćaju takav sustav. A to se događa jer muškarci stalno ženama sugeriraju da je to bolji sustav. Oni im kažu, pogledajte kako se europske žene eksploatira. Moraju ići na posao, rađati djecu i sve raditi. A vi lijepo možete ostati kod kuće, dotjerivati se i veseliti se suprugovom dolasku s posla.

Mi, dakle njemačko društvo, smo se previše pomirili s podjelom uloge između žene i muškarca u konzervativnom islamu. Primjer: kada se tek pridošlim doseljenicama ponude tečajevi njemačkog jezika u grupama bez muškaraca, jer u protivnom njihovi muževi ne bi dopustili da im žene idu na tečaj, onda je to pogrešan pristup. Njima se jasno i glasno mora reći: ako već profitirate od njemačkog socijalnog sustava i ako želite ovdje imati dobar život, onda morate prihvatiti i društvene norme koje ovdje vladaju.

Tko snosi odgovornost za ovaj nazadni, konzervativni trend? Ljudi, mediji, politika, vjera?

Ako pogledate kakvu ideologiju zastupa Središnje vijeće muslimana u Njemačkoj, onda vam je jasno da oni ne mogu biti nositelji integracije. Oni problem mogu samo produbiti. Islamu nisu potrebna nikakva udruženja. Ta udruženja su očajnički pokušaj politike da nađe partnere za razgovor među muslimanima. Ako politika ne napravi zaokret i ako nastavi suradnju s tim konzervativnim islamskim udruženjima, konzervativni islam će se u narednim desetljećima etablirati u Njemačkoj.

Lale Akgün, socijaldemokratska političarka turskog podrijetla, bila je zastupnica u njemačkom parlamentu od 2002. do 2008. godine. Njezin područje djelovanja su bili migracijska politika i islam. Živi i radi u Kölnu.