«Mutni» poslovi tajne službe BND

Posebni parlamentarni istražitelj je zastupnike u Bundestagu izvijestio da je BND u novijoj prošlosti angažirao novinare koji su onda kao tajni agenti špijunirali svoje kolege. Dnevni list «Süddeutsche Zeitung» u petak je objavio kako cu cilj «njuškanja» bili deseci novinara, odnosno njihov profesionalni i privatni život. Ali to nije jedini problem za BND: ta tajna služba, točnije njezina uloga u ratu u Iraku, trenutno je predmet i parlamentarnog istražnog odbora koji treba ispitati jesu li njemački agenti američku vojsku opskrbljivali tajnim informacijama o ciljevima bombardiranja u Bagdadu.

Novinari špijuni?

Nakon predstavljanja izvještaja Bundestagova istražitelja, sadašnji šef BND-a, Ernst Uhrlau praktično je već priznao načinjene pogreške svoje službe: „Došli smo do zaključka da način rada BND-a u prošlosti nije bio dio propisanog polja djelovanja, a nije ni poštivao pravne okvire onako kako si mi to zamišljamo.“ Materijala je dovoljno za jedan pravi pravcati veliki skandal: ukoliko se potvrdi da je BND, Bundesnachrichtendienst, stvarno zapošljavao novinare koji su špijunirali druge novinare, ta tajna služba ne bi samo prekršila važeće pravo i njemački zakon koji definira njezinu ulogu i način rada; bio bi to i dokaz da je ona radila ono za što nije ovlaštena: BND je inozemna tajna služba koja u Njemačkoj smije špijunirati samo u iznimnim, strogo definiranim slučajevima.

Informacije nekontrolirano „curile“

Korijeni afere sežu u nedavnu prošlost. List „Berliner Zeitung“ u međuvremenu tvrdi da je BND prisluškivao telefone novinara kako bi došao u posjed informacija o imenima osoba koje su medijima plasirale povjerljive informacije o radu te tajne službe. Berlinski list citira suradnike BND-a koji kažu kako je prisluškivanje bilo „ciljano i vremenski ograničeno“. Iz Bundesnachtichtendiensta su u nekoliko navrata u javnost „procurile“ strogo povjerljive informacije, a kontrolom novinara su htjeli otkriti „krticu“ u svojim redovima. Jedna od „žrtava“ je publicist Erich Schmidt-Eenboom. U nekoliko svojih knjiga on je vrlo kritički analizirao rad BND-a i objavio je u njima informacije koje nisu bile baš svakome dostupne.

Tajna služba „bez tajni“

Tako je to sa špijunima: za tajnu službu je najgora situacija kada njezin rad više nije tajan. Bivši šef šef BND-a Hansjörg Geiger prije dva dana nije želio demantirati prisluškivanje medijskih radnika, ali je izjavio kako on nije dao nalog novinarima da oni špijuniraju druge novinare. Takve reakcije samo par dana nakon očitog otkrivanja jednog od najvećih skandala u poslijeratnoj Njemačkoj nedvosmisleno upućuju na zaključak da u slučaju BND-a „nešto smrdi“. Lavina je pokrenuta i iz svih političkih blokova stižu zahtjevi za detaljnom istragom. Šef najveće oporbene stranke, Guido Westerwelle: „Od savezne vlade očekujem da ne gura probleme pod tepih, već da u potpunosti razjasni ovaj slučaj.“

Vlada već reagirala

A vlada u Berlinu je već reagirala, kako je u utorak potvrdio glasnogovornik Ulrich Wilhelm:„Ured savezne kancelarke danas je od BND-a zatražio da ubuduće u akcijama čiji je cilj sprječavanje ilegalnog „curenja“ informacija u javnost ne provodi nikakve operativne mjere protiv novinara.” Vlada Angele Merkel se, za razliku od brojnih zastupnika Bundestaga, za sada rezervirano očituje o ovoj aferi, ali naglašava važnost slobode medija. Zastupnica Liberala, Sabine Leutheusser-Schnarrenberger, smatra da je skandal puno veći nego što se u ovom trenutku pretpostavlja te da je metode rada BND-a podsjećaju na metode Stasi-ja, tajne službe u bivšem DDR-u.

Novinari su „šokirani“

Udruženje njemačkih novinara, DJV, šokirano je pisanjem ovdašnjih medija i činjenicom da su neki od njih bili na meti vlastitih kolega. Glasnogovornik udruženja Hendrik Zörner: „Mi zahtijevamo objavljivanje izvještaja parlamentarnog istražitelja. Mi želimo da tih 170 stranica bude dostupno javnosti.“ Upitno je hoće li se to dogoditi u potpunosti. Iako je parlamentarni odbor za objavljivanje, koje je pozdravio I BND, jučer su se prvi zastupnici vladajuće koalicije CDU-SPD usprotivili toj ideji s obrazloženjem da bi se time ugrozio rad BND-a te nanijela velika šteta tajnoj službi. Upitno je još i hoće li oporba u Bundestagu zatražiti osnivanje još jednog istražnog povjerenstva koje bi se pozabavilo BND-om. To ovisi o tome na koji će način vlada i parlament razjasniti nepravilnosti u radu tajne službe.

50-ti “krizni” rođendan

Za Bundesnachrichtendienst radi oko 6000 ljudi, služba je prije nekoliko dana proslavila svoj 50-ti rođendan i sjedište joj je u blizini Münchena. Zadatak njemačke inozemne tajne službe je prikupljanje i opskrba savezne vlade politički relevantnim informacijama. Glavna područja djelovanja su prijetnje od terorizma, organizirani kriminal, krijumčarenje oružja, ljudi i droge te pranje novca.