Murterska gajeta plovi prema europskom tržištu

Sunčani zimski dan u brodogradilištu Betina, pretrpan poslom, kao i obično. Devedeset i pet zaposlenih radi punom parom i tako već dugi niz godina, jer posla ima napretek. Idealna pozicija i duga tradicija samo su neki od razloga što Betinjani godinama uspješno (g)rade brodove i što je Betina jedna od posljednjih utvrda drvene brodogradnje. No, ne servisiraju se tu i rađaju samo drveni, već sve vrste brodova, svih materijala do 35 metara dužine.

Stara gajeta - nova tehnologija

Što na jahtama, turističkim, ribarskim i radnim brodovima, što na brodovima ministarstva pomorstva i ministarstva obrane RH, brodogradilište obavi i do 180 godišnjih održavanja. U šumi raznih skupocjenih modela za oko nam je zapela jedna prava stara, ali ipak "nova" betinska gajeta imena "Lipa moja". Iako je nedavno porinuta u more kao najnoviji proizvod betinskog škvera, zatekli smo je na suhom. Razlog je posljednje "ušminkavanje" za Zagreb Boat Show gdje Betinjani na modelu gajete starom 270 godina prezentiraju primjenu najnovijih tehnoloških mogućnosti i kvalitete završne obrade koju brodogradilište postiže u svakodnevnoj praksi.

"'Lipa moja' rađena je po starim nacrtima, ali novom tehnologijom laminiranog drva uz upotrebu epoksidne smole. Time se znatno olakšava njezino održavanje, jer se primjenom novih tehnologija svrstava u klasu plastičnog broda. Htjeli smo pokazati kako se osuvremenjavanjem tradicijske brodice prilagođene današnjim trendovima u konceptu, dizajnu i kvaliteti dolazi do rekreacijske brodice za dnevno jedrenje, tzv. daysailer", objašnjava nam tehnički direktor brodogradilišta i voditelj projekta "Lipa moja" Joško Radić (na naslovnoj fotografiji).

Gajeta  je značila život...

Potencijal u novom ruhu stare gajete vidjeli su upravo iz njezine povijesne važnosti za taj kraj. Na otoku Murteru, a pogotovo u mjestu Betini ona je stoljećima imala gotovo status člana obitelji. Korištena je kao multifunkcionalan brod jer su stanovnici Murtera uglavnom imali prekomorske posjede na kopnu ili na kornatskom otočju pa je pogonjena veslima i latinskim jedrom korištena i kao radni brod za prijevoz; maslina, grožđa, stoke, drva za ogrjegv i građevnog kamena. Osim ribolova koji se podrazumijevao kao njezina glavna namjena, služila je i za vjenčanja i svečanosti, ali i za žalost i pogrebe. Iako je gajeta bila oduvijek važan faktor preživljavanja, možda ni danas ne bi blistala u svom novom ruhu da Murterani nisu prije 18 godina započeli proces revitalizacije i očuvanja tradicijske gradnje te jedrenja latinskim jedrom. Iz konoba su izvukli dijelove starih gajeta i tako je spasili od zaborava. Sada te gajete dalje ponosno žive u murterskim lučicama.

Ovim projektom, kažu u betinskom škveru, htjeli su dati moderan i tehnološki napredan doprinos popularizaciji i osuvremenjavanju tog višestoljetnog broda kao i održanju drva kao prirodnog, obnovljivog brodograđevnog materijala.  A sretni su što je u ovim "modernim vremenima" zbog iznimne pomorstvenosti u usporedbi sa stakloplastičnim brodovima ipak zadržala svoju multifunkcionalnu namjenu iako se uglavnom koristi za ribolov i razonodu.

Nove mogućnosti

"Naša prva ideja uopće nije bila komercijalna nego, kako smo već više puta istaknuli, samo prezentacija novih tehnologija no sada su se otvorila vrata prema novim tržištima i to prema nordijskim zemljama, Irskoj i Njemačkoj," priča za DW Joško Radić: "Drveni brodovi su skupi no njihovo tržište postoji." Amerika je također jedno od njih. Iako za jednu ovakvu drvenu ljepoticu treba izdvojiti 48 tisuća eura bez PDV-a , nizozemski kontakt, doznajemo u brodogradilištu, kaže da je to konkurentna cijena i da je kupcima na njihovom tržištu sigurno interesantna. No betinskom škveru za sada nije imperativ velika promocija. Vremena za serijsku proizvodnju ionako nemaju. Radit će se samo po narudžbi, a za domaće tržište moguće su naravno i jeftinije varijante.