Mrtve rijeke i ribe – posljedica vrućeg njemačkog ljeta
15. kolovoza 2018
Iako je rijeka Dreisam dugačka manje od 30 kilometara, stanovnici Freiburga su ponosni na nju. Protječe kroz ovaj grad na jugu Njemačke, a sa sobom nosi otopljen snijeg a ljeti pruža priliku lokalnom stanovništvu za rashlađivanje.
Međutim ovih dana, rijeka se pretvorila u kamenu pustinju. Lokalni ribarski klub je preventivno lovio ribu i puštao ju u druge vode.
Stručnjak za biologiju voda i ekološke probleme Peter Rudolf, pripremao se za ovo. „Redovno mjerimo temperaturu jezera i rijeka", rekao je Rudolf za DW. Ako je vrijeme presuho ili temperature nekontrolirano rastu, on obavještava vlasti. Zatim on i ostali ribari šire svoje električne mreže i počinju sa spašavanjem ribe. Takve mreže istovremeno stvaraju struju koja ih usmjerava i omamljuje. Ovom metodom, velike količine ribe mogu se ukloniti i premjestiti u druga područja – a da se ne ozlijede.
„Morate stalno mjeriti temperaturu i sadržaj kisika", objašnjava Rudolf. „Kada vidite prvu mrtvu ribu, zapravo je kasno da spašavanje jata. Sve što možete učiniti je da stvar prepustite prirodi."
Neophodne su kontrola i pravovremena akcija
U Rajni, rijeci koja izvire u švicarskim Alpima, teče kroz Njemačku i ulijeva se u Sjeverno more – situacija je još ozbiljnija.
Iako je rijeka šira i veća nego Dreisam, ribe, naročito na švicarskoj strani Rajne, izumiru na tone. Kada temperatura vode pređe 27 stupnjeva, koncentracija kisika se značajno smanjuje što posebno ugrožava ribe koje preferiraju hladne vode.
Tijekom toplotnog vala u Njemačkoj, koji je trajao cijelog srpnja i polovicu kolovoza, voda u određenim dijelovima Rajne zagrijala se do 28 stupnjeva. Pored toga, nepovoljni uvjeti vjetra i niska razina vode posebno su ugrozili pastrvu i lipljena.
Savezni institut za hidrologiju (BfG) kaže da je prosječna dnevna temperatura zraka Gornjeg Porajnja 27,2 stupnjeva. Također, broj uzastopnih dana s temperaturom vode preko 25 stupnjeva je odlučujuć– trenutno 15, prema BfG-u.
Klimatske promjene mijenjaju populaciju ribe
Vatrogasci i Savezna agencija za tehničku pomoć (THW) ispumpali su milijune litara vode u jezera kako bi ih obogatili kisikom. U Švicarskoj, neke od mjera su uključivale i kopanje dubokih bazena kako bi se stvorile hladnije zone i otvorile pritoke za ribe.
Ipak, iz rezervoara blizu Elvangena u Baden-Württembergu izvučeno je 20 tona mrtve ribe.
Masovno izumiranje podsjeća na ljeto 2003, kada je 50.000 riba umrlo samo u Rajni. Tom prilikom je izgubljeno 90 posto populacije lipljena.
Kao i pastrva, lipljen se javlja u niskim planinskim područjima i treba mu čista, hladna voda. Oni vole i brze vode s čvrstim pijeskom ili kamenim dnom, i vodu bogatom kisikom. „Lipljen je tipičan stanovnik planinskog toka, prilagođen hladnoj vodi", objašnjava Rudolf.
Šaran, klen i deverika robusniji su kada su temperature toplije i bolje podnose nisku razinu koncentracije kisika. Kako klimatske promjene napreduju, takve vrste imaju veće šanse za preživljavanje, kažu biolozi.
Također, Rudolf vjeruje da će invazivne vrste kao što je bezribica uvezena iz Azije, kao i riba sunce ili Mola-Mola, porijeklom iz SAD-a, bolje podnijeti klimatske promjene. Ali, opadanje broja lokalnih vrsta će se odraziti na ekološki sustav.
Iako su 2003. godine temperature bile slične, ovog ljeta, suša predstavlja veliki problem za ribe. „Toplina i nedostatak padavina čine katastrofalnu kombinaciju", izjavio je Rudolf.
Promjene namjene zemljišta utječu na promjene
S obzirom na to da su u Njemačkoj mnoge obale ostale bez šuma, plićak više ne pruža hlad ribama. U niskim vodama, ribe su izložene punoj sunčevoj svjetlosti i ne mogu pronaći sklonište.
Priobalna područja preplavljena su naseljima i industrijskim zonama ili se koriste za poljoprivredu. Rijeke su također kanalizirane kako bi njihov tok bio u skladu s ljudskim željama. „Rijeci je potrebno više prostora i drveća pored obale", kaže Rudolf, pozivajući na obnovu. „Drveće bi pružilo hlad, a podzemni korijeni koji stižu do vode bi dali sklonište ribama."
„Međutim, problem je u tome tko će plaćati naknadu ako vlasnici priobalnih dijelova moraju prepustiti svoju zemlju?"
Poljoprivredni, transportni, prometni i rudarski lobiji su presnažni, žale se grupe za zaštitu okoliša kao što je BUND (Njemački savez za zaštitu okoliša i prirode). Bruxelles već godinama vrši pritisak na Njemačku, jer EU Okvirna direktiva o vodama preporučuje raznovrsnost biljaka i riba u vodama, slobodan protok potoka i rijeka u korist svih živih organizama, ali i prirodna i netaknuta obalna područja.
Jezera u klimatskom stresu
Jezera u središnjoj Europi, također su izgubila ekološku ravnotežu jer se temperatura voda povećala na 30 stupnjeva. Svjetlo i toplina potiču rast algi i biljaka. Posebno opasna je plavo-zelena alga, koja može proizvesti otrove koji ugrožavaju kupače. Može čak i kontaminirati vodu za piće.
Osim toga, u jezerima se različiti slojevi vode teško miješaju. Kao rezultat, kisik iz zraka ne doseže dublje vode. Ako nema kisika, ribe plivaju ka toplijim vodenim površinama. To ubrzava cirkulaciju u ovim hladnokrvnim stvorenjima, tako da moraju više jesti – što dovodi do njihovog daljeg naprezanja i stresa.
Još od 70-ih godina istraživači s Leibnitz Instituta za slatkovodnu ekologiju i unutrašnje ribarstvo dokumentiraju promjene u jezeru Müggel u blizini Berlina. Istraživači su alarmirani otkako se temperatura vode povećala za 0.34 stupnjeva tijekom proteklih desetljeća, s obzirom na to da kraće vrijeme zadržavanja leda zimi i ostali posredni efekti kao što su promjene svjetla i kisika, ali i prekomjerna poljoprivreda, značajno utječu na ekološke sustave jezera.
Dugoročna istraživanja klimatskih utjecaja biće neophodna kako bi se razvile strategije prilagođavanja temeljene na promatranjima, smatraju istraživači.