Može li se mjeriti i "bruto-domaće zadovoljstvo?"

Ljudi su sve nezadovoljniji i to se očito vidi u današnjoj politici u kojoj se sve više šire nacionalizmi i napadi na svaku vrstu globalizacije i multilateralne suradnje. Dennis Snower i Katharina Lima de Miranda su zato pokušali stvoriti instrument koji bi utvrdio razlog tog nezadovoljstva i čiji bi dio bio i „običan" rast BDP-a.

Neminovno su došli do zaključka kako je glavni uzrok tog nezadovoljstva nesudjelovanje ljudi u gospodarskom rastu i društvenom blagostanju te u održivosti okoliša. Znanstvenici su uvjereni kako se premalo pažnje pridavalo tim čimbenicima koji zapravo utječu na zadovoljstvo građana. Snower i de Miranda smatraju kako puki ekonomski čimbenici više nisu dovoljni da se pruži realistična slika nekog društva.

Takvih istraživanja ima još: već neko vrijeme i udruga Sustainable Development Solutions Network objavljuje svoje Izvješće svjetske sreće u koje su također ugrađeni mehanizmi kojima se mjere i drugi čimbenici osim gospodarstva. Tako u posljednjem izvješću objavljenom 2018. (Svjetski indeks sreće 2018. / pdf  ) Hrvatska nipošto nije dobro prošla: dospjela je na 82. mjesto od 156 zemalja, čak iza jedne Moldavije, Bjelorusije ili Srbije, ali ipak još ispred Alžira, Libanona ili – Kine. Na prvom mjestu su Finska i Norveška, na posljednjem Srednjoafrička Republika i Burundi.

Vjerujete li državi? Vjerujete li prijateljima?

U ovom novom instrumentu su dva istraživača pokušala uključiti još parametara koji bi bili povezani i s održivim odnosom prema okolišu, ali također s ovlastima i solidarnosti u društvu. Tim faktorima se onda mjeri i socijalni udarac izazvan nesigurnošću radnog mjesta, očekivana životna dob i vremensko razdoblje koje ta država pruža mladima za njihovo obrazovanje. Isto tako analizira razinu povjerenja kojeg građani imaju u institucije i nacionalnu vladu.

Indeks solidarnosti bilježi podatke u kojoj mjeri su tamošnji ljudi spremni pomoći strancima, koliko novaca su spremni dati za dobrotvorne svrhe i koliko vremena troše na dragovoljne aktivnosti u svojoj zajednici. Isto tako ispituje tamošnje građane, što misle koliko prijatelja ili rođaka imaju koji će im sigurno pomoći u nevolji.

Blagostanje raste, ali sreće je sve manje

Ovi istraživači su došli do zaključka kako je „u posljednja četiri desetljeća globalizacije i tehničkog napretka stvoren značajan rast BDP-a, ali je taj proces popraćen sve većom nejednakošću, klimatskim promjenama, sve većim osjećajem (političke i ekonomske) nemoći i socijalnog otuđivanja među različitim skupinama populacije".

U svojoj tablici su predstavili podatke iz tridesetak zemalja u kojima su pratili razvoj između 2007. i 2017. godine. Slično kao i u „Svjetskom indeksu sreće", tako i u ovoj tablici bogate države neće uvijek biti na vrhu ljestvice razvijenog društvenog utjecaja i socijalnog razvoja. U slučaju Njemačke istraživači su mogli utvrditi tek maleni rast gospodarskog rasta i indeksa solidarnosti, ali pad odgovornosti prema okolišu.

Snowerov institut Global Solutions Initiative redovito savjetuje i predsjedavatelje skupine G20 u pitanjima ekonomskog rasta i socijalnog razvoja, a u ovom zajedničkom istraživajnu s de Mirandom iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela postavljaju i pitanje prakse poslovnih odluka međunarodnih koncerna. Konstatiraju da njihove uprave redovito donose odluke koje će voditi tek do povećanja vrijednosti dionica, dakle i do moguće sreće samo malenog dijela stanovništva – vlasnika dionica. Ali time baš ništa ne doprinose povećanju općeg zadovoljstva građana.