Moja Europa: EU na Balkanu – još jedna izgubljena godina? | Panorama | DW | 30.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Moja Europa: EU na Balkanu – još jedna izgubljena godina?

Prije 15 godina je šest zemalja na Balkanu s "obećanjem iz Soluna" dobilo perspektivu za brz pristup EU-u. No, godina na izmaku je donijela gomilu prepreka na tom putu, smatra naš analitičar Thomas Brey.

2018. godina je bila za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Kosovo sve drugo nego uspješna priča. EU-kandidatkinje Albanija i Makedonija su, doduše, uspjele postići da Bruxelles konačno u lipnju započne pregovore o pristupu. No, kako će se političke snage odmjeravati nakon izbora za Europski parlament i hoće li i dalje postojati većina koja želi započeti pregovore, to je više nego upitno.

Upitno je s druge strane i hoće li Makedonija do tad doista okončati dugogodišni spor sa susjedom Grčkom oko novog državnog imena "Sjeverna Makedonija". U grčkom parlamentu je većina za okončanje tog spora oko imena danas još nesigurnija, nego u skupštini u Makedoniji. Bez tog iskoraka će ta mala zemlja vjerojatno biti i dalje ono što jeste zbog blokade Grčke već 13 godina: službena EU-kandidatkinja koja početak pregovora, međutim, još uvijek čeka.

Problematični đaci Balkanskog poluotoka

Unatoč stotinama milijuna eura financijskih injekcija i vojci diplomata i stručnjaka, Bosna i Hercegovina opetovano pruža sliku propale države. Zato što Hrvati smatraju da su na proteklim Općim izborima u listopadu zapostavljeni, sklapaju pakt s vođom Srba u zemlji – Miloradom Dodikom.

On srpsku polovicu zemlje sa svojih oko milijun stanovnika radije želi što prije otcijepiti od Bosne i Hercegovine i pripojiti susjednoj "majci Srbiji". Posljedica toga stanja je da će se vlast formirati "bogznakad". Jer protiv volje Bošnjaka, koji čine oko polovice stanovništva, taj pakt ne može funkcionirati. 

U Albaniji, koju prati glas "Kolumbije Europe", borba protiv uzgoja biljaka koje se koriste za proizvodnju droga još uvijek nije polučila značajnim i trajnim rezultatima. Puževim korakom napreduju i političke reforme poput preustroja pravosuđa.

U Crnoj Gori ni pregovori o pristupu EU-u nisu ništa promijenili na tome da Milo Đukanović, koji je u svibnju iznova izabran za državnog predsjednika, protivno svim demokratskim pravilima tu mini-državu na južnom Jadranu vodi poput svog privatnog imanja. Na koncu je on već 27 godina gotovo neosporni vladar u državi te se u međuvremenu osjeća tako jakim da je krajem studenog dao uhititi vođu oporbe Nebojšu Medojevića, iako ovaj kao zastupnik u parlamentu zapravo uživa imunitet.

Još gore je na Kosovu: vlada i oporba se međusobno blokiraju, pa vlada politički zastoj. Najveća EU misija vladavine prava tamo (EULEX) je odustala nakon deset godina i nakon slučajeva korupcije i u vlastitim redovima. Albanska većina je protiv volje Europske unije dala zeleno svjetlo za uspostavljanje vlastite vojske i uvela carine od 100 posto na robe uvezene iz nemile susjedne Srbije (ali i na robe iz BiH). Posredovanjem EU-a velikim dijelom bezuspješno vođeni dijalog između Beograda i Prištine je aktualno potpuno prekinut. 

I na koncu Srbija: tu je državni predsjednik Aleksandar Vučić, jak muškarac koji vlada svime. On kontrolira parlament (skupštinu) i pravosuđe, kao i policiju i medije.

Nedjelotvorna politika EU-a na Balkanu

Thomas Brey (privat)

Thomas Brey

"Što je uzrok dosadašnjeg neuspjeha Europske unije na Zapadnom Balkanu?", pita stručnjakinja za politiku Gudrun Steinacker. Ona je bila njemačka veleposlanica u Skopju i Podgorici te važi kao jedna od najboljih poznavateljica prilika u regiji, a i čije jezike također govori. Time je po prvi put jedna insajderica progovorila o deficitima EU-politike na Balkanu. Steinacker posebno kritizira u veljači predstavljenu navodno novu strategiju Europske komisije za Zapadni Balkan.

U njoj se mogu naći "prave analize, ali ne i novi recepti", kaže, Steinacker. Osim toga, nastavlja, "malo se samokritično rekapitulira ono što se dogodilo i što bi se trebalo dogoditi". Steinacker vidi grešku u sustavu po pitanju briselske politike prema Balkanu. "Od jarca se pravi vrtlara", piše ta iskusna diplomatkinja: "Iste vlade s uglavnom istim političarima, koji su odgovorni za loše stanje u regiji, sada bi trebali popraviti stvar."

Vodeći domaći stručnjaci poput američkog ekonomista Branka Milanovića, koji je podrijetlom iz Beograda, zatim srpskog sociologa Jove Bakića ili Srđana Blagovčanina, direktora bosanskohercegovačkog ureda nevladine organizacije Transparency Internationala, u svojim oštrim analizama dolaze do identičnih zaključaka: kod političkih sustava šest balkanskih zemalja se radi o kvazi-demokracijama u kojima kroz masivne manipulacije pobjedu odnosi uvijek samo jedna stranka.

Promjene samo kroz civilno društvo

Nedemokratske i stranke skrojene samo za jednog jedinog vođu osiguravaju si stalnu moć pomoću klijentelističkog sustava, navode ovi stručnjaci. A pojašnjavaju i kako se u centru politike ne nalaze svjetonazorni programi i ideologije, već samo jedan jedini cilj, a taj je, kako tvrde, krasti i plijen raspodijeliti između sebe i grupa koje ih podržavaju (kleptokracija).

Danas su mnogi zapadni stručnjaci, kao i domaći kritičari složni u tome da se ta nevolja može okončati samo kroz jače uključivanje društva, medija i nevladinih organizacija. Jer ovi danas gotovo svemoćni političari će sve moguće učiniti kako bi obranili svoj monopol. Shodno tome oni Europskoj uniji "dokazuju" navodnim reformama svoju dobru volju. U stvarnosti se sve moguće poduzima kako bi se podrivalo istinsku modernizaciju i svaki napredak u smislu Europske unije. Jer svim moćnicima u regiji je jedna stvar jasna: ukoliko prođu EU-reforme, njihova pozicija je izgubljena.  

Thomas Brey je gotovo četiri desetljeća radio kao dopisnik iz inozemstva za njemačku novinsku agenciju dpa (Deutsche Presseagentur), a u posljednje vrijeme je kao regionalni voditelj ureda Jugoistočna Europa vodio i sve dpa-urede na Balkanu.

 

Preporuka uredništva