Mogu li se neprijateljima njemačkog Ustava oduzeti prava i kako? | Politika | DW | 23.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Mogu li se neprijateljima njemačkog Ustava oduzeti prava i kako?

Bivši glavni tajnik CDU-a poziva da se onima koji ne žele prihvatiti njemački Ustav oduzmu temeljna prava. Što to zapravo znači i što su temeljna prava?

Što tno predlaže Peter Tauber?

Bivši glavni tajnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Peter Tauber je u srijedu (19.6.) u svom komentaru za online-izdanje njemačkih novina Die Welt pozvao na snažnije suprotstavljanje neprijateljima njemačkog Ustava te pozvao na to da im se oduzmu temeljna prava. On se zalaže za primjenu članka 18. Temeljnog zakona (kako se naziva njemački Ustav, op.ur.), koji predviđa tu mjeru.

"Majke i očevi Temeljnog zakona dali su nam oštar mač za zaštitu Ustava. Došlo je vrijeme da ga iskoristimo", piše Tauber u tekstu pod naslovom "Ovaj neprijatelj stoji desno" i dodaje da nije dovoljno samo primijeniti postojeći kazneni zakon.

U tekstu je ovaj političar podsjetio na nedavno ubojstvo predsjednika okruga Kassel, Waltera Lübckea, za koje se sumnja da ga je počinio jedan desni ekstremist ili više njih. Tauber optužuje političku stranku AfD da je sukrivac za smrt Lübckea: članovi stranke se koriste jezikom koji vodi do nasilja. Političar CDU-a je istovremeno zatražio jače ograđivanje od desničarskog diskursa.

Što tno stoji u članku 18. njemačkog Ustava?

U članku 18. se radi o gubitku temeljnih prava. Kada je njemački Temeljni zakon nastao prije 70 godina, on je za Njemačku bio simbol obrane demokracije i demokratskih vrijednosti, odnosno instrument za zaštititu od neprijatelja demokracije i instrument vladavine prava. Za to u Temeljnom zakonu postoje različite mjere. Pored, na primjer, mogućnosti izricanja zabrane udruživanja (članak 9., odlomak 2. Temeljnog zakona i članak 21., odlomak 2. Temeljnog zakona), članak 18. je također mehanizam za borbu protiv antidemokratskih snaga. Ako, na primjer, neki izdavač koristi svoj list da bi huškao protiv Ustava, onda i ovaj izdavač može biti lišen temeljnog prava na slobodu medija.

U članku 18. stoji: "Tko zloupotrijebi slobodu izražavanja, posebno slobodu medija (članak 5 (1)), slobodu naučavanja (članak 5 (3)), slobodu okupljanja (članak 8), slobodu udruživanja (članak 9), pravo na poštansku i telekomunikacijsku tajnu (članak 10), pravo na imovinu (članak 14) ili pravo na azil (članak 16a) u cilju borbe protiv liberalno demokratskog osnovnog poretka, taj gubi temeljna prava."

Jesu li neprijateljima Ustava već oduzimana temeljna prava?

Ne, u prošlosti članak 18 nikad nije bio primijenjen. Postojala su tri slučaja, u kojima su trebala biti oduzeta osnovna prava četiri osobe. Radilo se pored ostalih o dvojici neonacista i jednom bivšem glavnom uredniku „Njemačkog nacionalnog lista". Ali, sva slučajeve je Ustavni sud odbacio nakon nekoliko godina.

Svatko ima pravo izražavati i širiti svoje mišljenje u riječi, pismu i slici (Članak 5.1)

"Svatko ima pravo izražavati i širiti svoje mišljenje u riječi, pismu i slici" (Članak 5.1)

Bundestag, Savezna vlada i odgovarajuća pokrajinska vlada mogu podnijeti zahtjev za oduzimanjem temeljnih prava. O tome mora odlučiti Savezni ustavni sud. Oduzimanje temeljnih prava bi na početku bilo ograničeno na nekoliko godina i moglo bi biti ukinuto od strane Saveznog ustavnog suda.

Kakve posljedice ima primjena članka 18?

"To ne znači, naravno, da bi onaj komu bi temeljna prava bila oduzeta bio izopćen i bez svih svojih prava", rekao je u razgovoru za DW ustavni stručnjak Michael Brenner sa Sveučilišta u Jeni. Osoba bi bila lišena samo pojedinačnih temeljnih prava navedenih u članku 18. Ostala prava, koja građanima jamči građanski zakonik, ostala bi zadržana.

Najvažnija izravna posljedica bi bila da dotična osoba više ne bi mogla pozivati na osnovno pravo koje mu je uskraćeno i ne bi mogla podnijeti žalbu Ustavnom sudu. Dakle, ona ne gubi temeljno pravo per se, već mogućnost da se poziva na to pravo.

Kakav bi efekt konkretno imala primjena članka 18, još uvijek nije razjašnjeno.

„Pravilo nikada ranije nije moralo proći praktični test", objašnjava Brenner. Na primjer, u slučaju oduzimanja slobode izražavanja, kontrola je otežana. "Svakako nećete moći zabraniti pojedincu da se izrazi", kaže Brenner. "Ne možete postaviti policajca pored nekoga i da taj policajac sada nadgleda sve što osoba kaže ili ne smije reći."

Praktične posljedice oduzimanja temeljnih prava Brenner procjenjuje kao relativno predvidive. U posljednjih nekoliko godina je bilo učinkovitije sankcionirati neprijatelje Ustava kroz Kazneni zakon. „Jer osobu bi više boljelo ako mora provesti dvije godine iza rešetaka, nego da mu se oduzme pravo da se pred Ustavnim sudom poziva na neko temeljno pravo."

Ipak, gubitak temeljnih prava ima potencijal da proizvede određeni efekt, dodaje Brenner.

Preporuka uredništva