Može li BiH u NATO bez suglasnosti Rusije? | Politika | DW | 07.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Može li BiH u NATO bez suglasnosti Rusije?

Oko mogućeg članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u verbalno su se sukobili SAD i Rusija. Američki Senat je oštro osudio izjave ruskog veleposlanika u BiH.

Sjedište NATO-saveza u Bruxellesu

Sjedište NATO-saveza u Bruxellesu

Vojni odbor Senata Sjedinjenih Američkih Država optužio je Rusiju da „potkopava suverenitet" Bosne i Hercegovine i „destabilizira odnose Kosova i Srbije“, zbog čega je najavljena aktivnija američka suradnja s državama zapadnog Balkana. Mediji su zabilježili i ocjenu ruskog veleposlanika Petra Anatoljevića Ivancova koji tvrdi da u BiH ne postoji konsenzus o integraciji u NATO i da pokušaji  „proguravanja" BiH u NATO „potkopavaju temelje funkcioniranja“ ove zemlje dovodeći u pitanje sigurnost i stabilnost. To je izazvalo očekivane reakcije – odobravanje u Republici Srpskoj (RS) i kritike u Federaciji BiH.

Miješa li se Ivancov spornim izjavama o NATO-integraciji BiH u unutarnja pitanja ove zemlje ili samo obavlja svoju dužnost u skladu s interesima Moskve? Što kažu politički analitičari?

Premda je akreditiran u Bosni i Hercegovini, gospodin Petr Ivancov je, po onome što radi i govori, više ruski ambasador u Republici Srpskoj (RS) nego u BiH, kaže za Deutsche Welle vojnopolitički analitičar Đuro Kozar, napominjući da Ivancov gotovo da nema kontakta s dužnosnicima BiH, a kamo li s onima iz Federacije BiH.

(Ne)prihvatljivo ponašanje Petra Ivancova

„Zato i negira službene stavove BiH i daje opasne izjave da približavanje BiH NATO-u može destabilizirati ovu zemlju. A upravo je suprotno – članstvo u NATO-u jamči sigurnost i stabilnost članica Saveza. I ne može Ivancov određivati u koje će saveze BiH ići. Crna Gora i Sjeverna Makedonija su izmakle ruskom utjecaju, pa Moskva sada pod svojom kontrolom nastoji zadržati Srbiju i bosanskohercegovački entitet RS. Srbiji prodaje oružje, a u RS 'ulaže' kapital od čega veću korist imaju ruski oligarsi nego Banjaluka. Politika vezivanja za Rusiju nije racionalna, jer je većina zapadnobalkanskih država već u NATO-u“, kaže Kozar.

Zbog različitih ideoloških gledišta o NATO-u u ovoj se zemlji i danas raspravlja o efektima priključenja najmoćnijem vojnopolitičkom savezu. Prof. dr. Nedžad Korajlić, dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, kaže da bi ulazak u NATO omogućio BiH stabilnost, sigurnost i ekonomski prosperitet.

Integracija u NATO isključuje ponovne sukobe?

„Približavanje NATO-u podrazumijeva i prihvaćanje standarda kojima se poboljšava i kvaliteta života. Nemam ništa protiv Rusije, ali imam simpatiju prema zapadnoj civilizaciji, primarno prema Americi koja je velikim dijelom zaslužna za uspostavu stabilnosti u BiH nakon proteklog rata. Naravno, za BiH je vrlo značajna i Njemačka koja podržava i našu ekonomiju, a članstvo u NATO-u bi isključilo svaku mogućnost ponovnih sukoba u BiH. Naša zemlja se odlukom Predsjedništva iz 2009. godine i pismeno izjasnila da želi u NATO i ja očekujem da ćemo u naredne dvije godine zakoračiti u punopravno članstvo tog Saveza“, kaže Korajlić.

Petar Anatoljević Ivancov

Petar Anatoljević Ivancov

Članstvo u NATO-u pomoglo bi BiH i u rješavanju migrantske krize, dodaje Korajlić. „I mislim da je to proces koji se ne može zaustaviti usprkos ruskom utjecaju preko Srbije i RS-a. Naravno, u geopolitičkim previranjima sve je moguće, ali BiH i Srbija su okružene članicama NATO-a i ovdje bi bilo gotovo nemoguće prisustvo neke druge vojne sile osim Sjevernoatlantskog saveza“, kaže Korajlić.

Zašto se oglasio Vojni odbor Senata SAD-a?

Nakon što je u ruskom djelovanju prepoznao „potkopavanje suvereniteta“ BiH i „destabilizirajuću“ ulogu Moskve u odnosima Beograda i Prištine, Vojni odbor Senata SAD-a nagovještava aktivniju suradnju sa zapadnobalkanskim državama kako bi se suzbio ruski utjecaj u regiji, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.

„Prodajom ruskog oružja pojedinim državama zapadnog Balkana poremećen je vojni balans u regiji uspostavljen još 1996. godine. Odbor američkog Senata sada traži jačanje vojne suradnje s državama regije kako bi ih učinio manje ovisnim o ruskom oružju i utjecaju, jer Rusija i djelovanjem preko Srbije i RS-a želi usporiti napredovanje NATO-a prema istoku te destabilizirati područje koje NATO smatra svojom interesnom sferom. Izgledna je konkretna akcija Senata SAD-a u vidu donacija vojne opreme i povoljnih trgovinskih aranžmana, jer je Amerika politički i vojno vezana za ovo područje, posebno za BiH. Za razliku od Rusije, SAD želi odnose s cijelom BiH, a ne samo s jednim njezinim dijelom“, kaže Ahatović.

Miloš Šolaja: „Stav Moskve o NATO-u je poznat, to nije ništa novo"

U RS-u se odobravaju stavovi Rusije. Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja kaže da je Ivancov ruski ambasador i da je logično da zastupa interese Moskve. „To je ambasadorski posao i on vodi računa o interesima svoje zemlje, iako neki govore da se miješa u unutarnje stvari BiH. Rusko protivljenje ulasku država zapadnog Balkana u NATO poznato je od ranije i to nije novost. Rusi su se opirali i ulasku Hrvatske i Crne Gore u taj vojnopolitički savez, a reakcije na izjave ambasadora Ivancova su, po svemu sudeći, više u funkciji predizborne kampanje nego stvarne zabrinutosti za pozicioniranje BiH u geopolitičkom smislu“, kaže Šolaja.

On podsjeća da entitet RS ima rezoluciju da nije za NATO, dok se za Program reformi, koji je država BiH nakon dugotrajnih pregovora krajem 2019. godine uputila u Bruxelles, ne može reći aktivira li Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP - Membership Action Plan).

„Imajući u vidu specifičnosti BiH, nije jednostavno odgovoriti na pitanje, bi li za ovu zemlju bilo bolje da se približi Zapadu kroz učlanjenje u NATO ili da kroz vojnu neutralnost balansira između Istoka i Zapada. BiH je u jednom trenutku imala potpuno usklađen stav o članstvu u NATO-u, ali je RS promijenila svoje mišljenje. Sada treba analizirati zašto je to tako, ima li tu i odgovornosti NATO-a, a treba imati u vidu i razlike između bosanskohercegovačkih entiteta – Federacije BiH i RS-a. Ako bi inzistiranje na NATO-u bilo  izvor unutarnje nestabilnosti BiH i nezadovoljstva nekih njezinih susjeda, onda bi to bilo kontraproduktivno. NATO jest vrh euroatlantskih procesa, ali i samo partnerstvo s NATO-om daje dosta prostora za jačanje suradnje i stabilnosti u BiH i regiji“, zaključuje Šolaja.

Srce u Rusiji, a plaća u Njemačkoj

I sami građani BiH, odnosno njezini narodi, imaju različita gledišta u pogledu euroatlantskih integracija. U Federaciji BiH većinom su za NATO, dok su u RS-u skloniji Rusiji. Govoreći o tim razlikama, sociolog Slavo Kukić primjećuje svojevrsnu „podvojenost ličnosti“ kao posljedicu „ideološkog ispiranja mozgova“. „Istraživanja javnog mnijenja bi pokazala da među srpskim stanovništvom u BiH većina smatra da se treba oslanjati na Rusiju. Ako, pak, hoćete tragati za opredjeljenjima u smislu gdje ti isti ljudi žele raditi, gdje bi sa svojom obitelji željeli živjeti, vrlo je mali broj onih, ako ih uopće ima, čiji bi izbor bio Rusija, a ne Njemačka, Austrija, Švicarska, SAD, Švedska i slično. Takva  podvojenost ličnosti rezultat je ideološkog drila zbog kojeg se ljudi svrstavaju na jednu stranu kada je u pitanju 'vitalni nacionalni interes', i na suprotnu kada je riječ o realnim, životnim prilikama i uvjetima za sebe i svoju obitelj. Možda je to stanje koje nalaže neku vrstu kolektivnog psihološkog tretmana“, kaže Kukić.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković pozvala je u ponedjeljak (6. 7.)  na razgovor ambasadora Petra Ivancova nakon  njegovih izjava o putu BiH u NATO. Ivancov je ovoga puta u umjerenijem tonu ponovio da Ruska Federacija podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost BiH. Kazao je da Rusija želi imati stabilizirajuću ulogu u regiji i ponovio da NATO ne doprinosi miru i stabilnosti na Balkanu.