Može li Njemačka postati politički nestabilna?

Sada još i Sjeverno Porajnje i Vestfalija. Kao što je već slučaj sa Saarlandom i Schleswig-Holsteinom, sada će i najnaseljenija njemačka savezna pokrajina prije vremena birati novi parlament. Svaki je slučaj poseban, ali jedno im je zajedničko: komplicirani odnos snaga i problematična (minimalna) većina vladajućih u parlamentu. Uspjehom prvo Zelenih, potom Stranke ljevice, velike narodne stranke CDU, CSU i SPD počele su se lagano osipati, a pojavom Piratske stranke sve bi se moglo još i više zakomplicirati.

Socijaldemokrate je najnoviji razvoj posebno jako pogodio. Prvo su im Zeleni počeli otimati birače iz lijevo orijentiranih obrazovanijih građanskih redova, da bi ih onda počeli napuštati i oni siromašniji čije je simpatije osvajala Stranka ljevice. Posebno je teško SPD-u u saveznim pokrajinama iz zapadnog dijela Njemačke, u kojem je Ljevica formirana od bivših socijaldemokrata čiji se dio, nezadovoljan "nesocijalnom" politkom SPD-a, bio odvojio. Dijelom iz samopoštovanja, dijelom zbog nespojivih političkih polazišta, socijaldemokrati su do sada izbjegavali koalicije s Ljevicom. Na istoku, na kojem je Ljevica dobrim dijelom zapravo reformirana bivša istočnonjemačka komunistička partija SED, SPD nema takvih teškoća.

Nestabilne većine prijete i na saveznoj razini

U Sjevernom Porajnju i Vestfaliji je prije dvije godine SPD-u i Zelenima gotovo uspjelo osvojiti većinu. Socijaldemokrati nisu željeli biti manja stranka u koaliciji s konzervativnim CDU-om koji je bio osvojio tek neznatno više glasova. A nisu htjeli niti koalirati s Ljevicom. Stoga su pokušali s crveno-zelenom vladom koja uopće u parlamentu nije imala većinu. To je čak i dugo funkcioniralo, ali sada kod glasovanja o pokrajinskom proačunu više nije. Ljevica je rekla "ne" jer su joj crveno-zeleni previše štedjeli. Liberali i demokršćani su odbili jer su htjeli da se štedi više.

Sada će u svima trima pokrajinama - Saarlandu, Schleswig-Holsteinu i sjevernom Porajnju i Vesfaliji - biti održani prijevremeni izbori. U najgorem slučaju opet će sve rezultirati istim nestabilnim većinama. Na saveznu politiku za sad to nije utjecalo. Na čelu Njemačke je jasna većina koju tvore CDU/CSU (konzervativci - crni) i FDP (liberali - žuti). No tijekom pretprošlih saveznih izbora već se bilo dogodilo da nije došlo do tradicionalnih odnosa crno-žuto ili crveno-zeleno, i to zbog Ljevice. Sastavljena je velika koalicija (konzervativci i socijaldemokrati), a na kraju su od toga imale koristi male stranke s jedne strane (Zeleni i Ljevica), s druge Liberali. Najviše su tu pretrpili socijaldemokrati.

Vrlo brzo nakon posljednjih saveznih izbora, ankete su počele pokazivati da niti crno-žuti niti crveno-zeleni neće osvojiti većinu. Socijaldemokratima i opet ostaje nezahvalna uloga da budu manja stranka u velikoj koaliciji pod vodstvom Angele Merkel. Ili stvarno progutaju knedlu i pozovu u pomoć Ljevicu. No niti jedno niti drugo nije baš obećavajuće.

Autor: Peter Stützle

Odg. ured.: Snježana Kobešćak/Dunja Dragojević