Može li Erdogan ipak izgubiti na izborima?

U Turskoj se 24. lipnja održavaju parlamentarni i predsjednički izbori. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, između 45 i 55 ispitanih će glasati za Recepa Tayyipa Erdogana. Ipak, u stvarnosti bi taj postotak mogao biti znatno manji. Hakan Bayrakçı, vlasnik instituta za ispitivanja javnog mnijenja SONAR, kaže da je Erdogan stvorio atmosferu straha. Rezultat toga je da skoro deset posto birača ne govori javno za koga će glasati. U istraživanjima javnog mnijenja se iznose pogrešne informacije. S obzirom na to äe, kaže Bayrakçı, izborni rezultat uz veliku vjerojatnost odstupati od rezultata provedenih anketa.

Nakon ustavnih reformi koje su usvojene nakon referenduma u travnju 2017. godine, birači na izborima daju dva glasa: jednim odlučuju tko će biti novi predsjednik države, a drugim koje će političke stranke ući u parlament. Za Erdogana, koji u proteklih 16 godina nije izgubio na izborima, predstojeći izbori bi mogli biti najteži u njegovoj političkoj karijeri. Otkad je prvi put pobijedila na izborima, Erdoganova islamsko-konzervativna stranka AKP obilježava politički život u Turskoj. Ali i pred njom su najteži izbori.

Problemi u zemlji se povećavaju

Özer Sencar, vlasnik instituta za ispitivanje javnog mnijenja Metropoll, već 25. godine prati Erdoganovu karijeru. On smatra da Erdogan još nikada nije imao lošiju predizbornu kampanju. Predsjednik, kaže, više ne određuje teme i nema vizija za budućnost. Na predizbornim skupovima, smatra Sencar, djeluje slabo i bez strasti. „Još nikada nije pravio tako puno grešaka u svojim govorima", kaže Sencar. On sumnja da će Erdogan zadržati vlast.

Turski predsjednik je na vlasti već 16 godina i dugo je smatran najjačim čimbenikom u turskoj politici. Njegov najznačajniji uspjeh je bio gospodarski rast. U proteklih 15 godina se prosječni godišnji prihod povećao s 3.500 na 10.000 dolara. Osim toga je cijelu zemlju zahvatio pravi građevinski uzlet.

Međutim, tursko gospodarstvo danas ne stoji dobro. Nakon neuspjeloj puča u srpnju 2016. godine i izvanrednog stanja koje je uvedeno nakon toga, turska lira je izgubila na vrijednosti više od 30 posto. U zemlji skoro da nema više investicija. Povjerenje međunarodnog tržišta u tursku privredu je poljuljano. Erdogan, koji iz vjerskih razloga odbija kamate, morao je zažmiriti na oba oka kada je turska Središnja banka proteklih tjedana morala povisiti kamatne stope. Nakon Argentine, Venecuele i Irana je Turska četvrta zemlja po visini kamatnih stopa.

„Prvi put u posljednjih 16 godina Erdogan više nije uspješan. On više ne može upravljati gospodarstvom. Problemi u školstvu i zdravstvu se također povećavaju", kaže Sencar. On kaže da tursko stanovništvo osjeća ekonomsku krizu. Rezultat toga je manje emocija na Erdoganovim predizbornim skupovima.

Oporba sve motiviranija

Gülfem Saydan Sanver također smatra da je Erdoganu sve teže građanima prenijeti svoje poruke. Saydan Sanver je doktorirala na temu „Predizborna kampanja AKP-a" i dobitnica je nagrade Pollie Award koju dodjeljuje Američka udruga političkih savjetnika. Ona misli da se Erdoganu obilo o glavu to što je od svoje stranke učinio "one-man-show". „Na skupovima i za vrijeme govora uvijek stoji sam za govornicom i svojim porukama ne može doprijeti do onih kojima su namijenjene", kaže Sanver.

Ona istovremeno podsjeća da je prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja Muharremu Inceu, predsjedničkom kandidatu oporbene stranke CHP, u posljednje vrijeme porasla popularnost. Na temelju toga se povećala i motivacija oporbe. "Erdogan sada pokušava profitirati od strahova desno-konzervativih birača", kaže Sanver. Zbog toga je u proteklih nekoliko dana u svojim predizbornim govorima spominjao i vojne operacije protiv PKK-a na sjeveru Iraka. Sanver kaže da Erdogan na taj način želi raspiriti strahove birača. Plašljivi birači se, argumentira, boje promjene vlasti i zbog toga će glasati za aktualnog predsjednika.

Kraj jakog predsjedničkog sustava

Bez obzira na sve ovo bi, međutim, pokazuju ankete, Erdogan u drugom krugu predsjedničkih izbora ipak mogao pobijediti. Tzv. „republikanska koalicija" koju čine AKP i MHP bi pak mogla izgubiti većinu u parlamentu. Ukoliko bi se to dogodilo, Erdogan ne bi više imao jaku bazu u parlamentu. Jak predsjednički sustav koji oporba vidi kao diktaturu, za Erdogana bi u tom slučaju ostao samo san, analiziraju stručnjaci.

„Ukoliko AKP izgubi većinu u parlamentu, onda Erdoganu predstoje teški dani", kaže Sanver. Nakon uvođenja izvanrednog stanja je Erdogan mogao samovoljno donositi zakone i odluke. „Ako AKP više ne bude imao većinu u parlamentu, a Erdogan pobijedi, onda će on izgubiti dio moći koju danas ima", zaključuje Sanver.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.