1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mnogobrojni i neprimjetni njemački Poljaci

Barbara Cöllen / M. Bašić / sm12. listopada 2012

Oni su druga po redu najveća doseljenička skupina u Njemačkoj, no u svakodnevici ipak ostavljaju malo tragova. Pritom bez Poljaka ne bi bilo niti industrijalizacije Njemačke niti nedavnog „nogometnog čuda“.

https://p.dw.com/p/162mx

Njemačka i Poljska su susjedne države – dijele granicu dugačku gotovo 500 kilometara, a pripadnici dvaju naroda isprepleću se od Świnoujściea na sjeveru do Zittaua na jugu. Unatoč tome, najviše Poljaka ima baš na zapadu Njemačke. Dinamična povijest poljskih doseljenika počela je u Rurskoj oblasti, a životna priča Czesława Gołębiewskog odlično ju ilustrira.

Czesław Gołębiewski odluku je donio brzo. Nakon pada Željezne zavjese, ovaj oceanolog je sa svojom suprugom Monikom i troje djece napustio domovinu. Srce ga je vuklo u Rursku oblast, točnije rečeno u grad Oberhausen gdje je 1897. godine na svijet došao njegov otac, sin poljskog imigranta i Njemice.

Povratak korijenima


Poput djeda Gołębiewskog, prije 150 godina u Rursku oblast stiglo je oko 300.000 poljskih doseljenika koji su pomagali u izgradnji industrije čelika i ugljenokopima. Osnivali su poljske banke, udruživali se u poljske sindikate, sudjelovali u radu sportskih i kulturnih udruga te su tako promijenili sliku cijele regije. I dok su se jedni trajno preselili u Njemačku, drugi su se vratili u svoju domovinu. Pogotovo kad je nakon Prvog svjetskog rata ponovno osnovana poljska država. Godine 1918. vratio se i Czesławov otac, a obitelj Gołębiewski u Poljskoj je tako ostala sve dok Czesław 1989. godine nije odlučio još jednom potražiti sreću u inozemstvu.

Maria i Czesław Gołębiewski
Maria i Czesław GołębiewskiFoto: DW

„Prvo sam mislio da će me snaći velika nesreća zato što sam Poljskoj okrenuo leđa u tako teškoj gospodarskoj situaciji“, kaže Czesław danas. „No, onda sam u Poljskoj pronašao svoju zadaću i samoostvarenje.“ A ta je zadaća njegov lokal „Gdańska“ („Gdanjsk“) u Oberhausenu – adresa broj jedan u Rurskoj oblasti kada je riječ o poljskoj kulturi i umjetnosti. Pritom ni Czesław ni njegova supruga Maria po dolasku u Njemačku nisu govorili njemački. No, s uspjehom rasla je i veza s novom domovinom – a problema s jezikom nemaju već odavno: „Govorim njemački s poljskim naglaskom, imam poljsku dušu i želim da me se prihvati takvog kakav jesam“, kaže Czesław.

Doseljenika ima sve više

Iako je obitelji Gołębiewski na početku bilo teško, prvim doseljenicima nakon rata bilo je daleko gore. Neposredno nakon rata u zemlji je bilo više od 100.000 bivših poljskih prisilnih radnika i logoraša, no do prvog vala imigranata došlo je 1950-ih godina u demokratskoj Njemačkoj. Bili su to iseljenici iz bivših „istočnih područja“ („Ostgebiete“), područja istočno od crte Odra-Nisa koja su nakon Drugog svjetskog rata pripala Poljskoj i Sovjetskom savezu. Zbog katastrofalnog stanja u opskrbi živežnim namirnicama i njemačko-poljskog Sporazuma o spajanju obitelji sredinom 1970-ih došlo je do sljedećeg velikog vala doseljenika iz tih područja. I kad je početkom 1980-ih u jeku prosvjeda radničkog pokreta Solidarnost proglašeno ratno stanje, mnogi Poljaci svojoj su domovini okrenuli leđa.

Prema podacima Njemačkog ureda za statistiku, između 1980. i 2005. u Njemačku se trajno doselio gotovo jedan i pol milijun Poljaka. Obično imaju i poljsku i njemačku putovnicu. Međutim, broj njemačkih građana poljskih korijena znatno je veći – statističari procjenjuju da ih ima oko dva milijuna. Pribroje li im se svi Kowalskiji, Jankowskiji i Adameki koji već desetljećima žive u Rurskoj oblasti te vjerojatno više niti ne govore poljski, ta je brojka  još veća.

Normalizacija ulaskom u Europsku uniju


Za razliku od migracijskih valova u desetljećima nakon 1945. koji su bili u uskoj vezi s teškim povijesnim okolnostima, ulazak Poljske u Europsku uniju 2004. godine bio je nešto drugo. Pristup Uniji bio je početak za novu generaciju koja se do današnjeg dana samouvjereno probija na visokoškolske obrazovne ustanove i tržište rada u Njemačkoj. Nakon što su 2011. pale i posljednje prepreke za poljske radnike u Njemačkoj, ostvarena je i potpuna ravnopravnost s ostalim stanovnicima Europe.  

Peta generacija Poljaka u Ruhrskoj oblasti
Peta generacija Poljaka u Ruhrskoj oblastiFoto: Barbara Cöllen

„Novi doseljenici“ iz Poljske smatraju se postnacionalnim Europljanima. Rezultat je to jedne studije o mladim Poljacima u Njemačkoj. Nacionalni identitet nije im važan, a najviše vrednuju slobodu i mobilnost. Biti istodobno Nijemac i Poljak samorazumljivo je i uobičajeno. To je uočljivo i kod dvojice najpoznatijih „njemačkih Poljaka“: nogometnih reprezentativaca Lukasa Podolskog i Miroslava Klosea. Njihovi roditelji doseljenici su iz Poljske. Podolski i Klose napadači su njemačke reprezentacije i ponosni su na svoje poljsko podrijetlo.

Bilo da je riječ o Podolskom, Kloseu ili Gołębiewskom, Njemačka je s godinama postala malčice „poljskija“ – bez da je to itko primijetio.

#videobig#