Ministri sporta protiv kladioničarske mafije
30. svibnja 2013
U Berlinu je upravo u tijeku peta po redu Konferencija svjetskih ministara sporta (Mineps) na kojoj sudjeluju predstavnici iz 100 zemalja. Ministri će ovdje tri dana razgovarati i raspravljati o rizicima i šansama koje pruža sport i to u svim njegovim aspektima.
Kako je već prvog dana Konferencije naglasio domaćin, njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich, „vrlo često je nažalost slučaj da se rezultat neke utakmice ili natjecanja zna već unaprijed, budući da postoji dogovor između sudaca, igrača i kladioničara. U tom smislu postoji opasnost više nego ikada ranije od gubitka čarolije. Ona se sastoji od toga da ishod, rezultat neke utakmice mora biti otvoren i neizvjestan sve do kraja“, rekao je Friedrich. Njemački ministar je dodao kako je „takozvani match fixing pruža izvanrednu zaradu na polju međunarodnog organiziranog kriminala“.
U svom govoru on je naveo najnovije podatke sakupljene od strane Europola (Europska policija). Prema njima, policija je proteklih godina registrirala više od stotinu nogometnih utakmica za koje postoji sumnja da su po pitanju rezultata, one bile već unaprijed dogovorene. Osumnjičeni dolaze iz 15 zemalja. „Ovima se moraju dodati još stotine drugih sličnih utakmice odigranih u Africi, Aziji, Sjevernoj, Južnoj i Srednjoj Americi“, rekao je Hans-Peter Friedrich.
Do koje mjere je kladioničarsko tržište unosno, pa samim time i sklono manipulacijama, pokazuje i primjer finalne utakmice Lige prvaka 2012. godine, između klubova Chelsea London i Bayern München (4:3). Kladionice su ovim povodom zaradile oko jedne milijarde eura. Njemački ministar i njegovi kolege iz cijelog svijeta stoga su već uoči Konferencije izjavili kako se nadaju da će zajednički dati nove impulse borbi protiv globalno aktivne kladioničarske mafije. I njemačka kancelarka Angela Merkel je naglasila kako „međunarodna strategija u borbi protiv dopinga i korupcije može samo povećati vrijednosti sporta“.
Sport se uvijek dobro prodaje
Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je i za područje podsticaja sporta. Ovdašnja vlada godišnje investira više od 200 milijuna eura u talentirane sportaše i sportske timove. Da se i u redovima onih sportaša i klubova koji dobivaju financijsku potporu države mogu naći i „nečasni“ pobjednici i osvajači medalja, toga je svjestan i sam ministar Friedrich. Princip pomoći koja se financira iz novca poreznih platiša, funkcionira na jednak način kao i privatno poduzetništvo: Oni koji ulažu novac očekuju i rezultate. A sport se uvijek dobro prodaje – i u najširem smislu ovih riječi.
Napredak na polju sporta svjetski ministri se nadaju i kada je riječ o integraciji hendikepiranih osoba, odnosno, onih s tjelesnih oštećenjima. U tom smislu je u Berlinu prikazan i film „Zlato – ti možeš više nego što misliš“. Film govori o životnoj priči i sportskim dostignućima trojce vrhunskih sportaša s tjelesnim oštećenjima. Michael Hammon i njegova filmska ekipa pratili su i snimali godinu dana njemačku plivačicu Kirsten Brunh, maratonca iz Kenije Henryja Wanyoikea i Australca Kurta Fearnleya na njihovim pripremama za Paraolimpijske igre u Londou održane prošle godine. Na njima je sudjelovalo sveukupno više od 4.200 sportaša iz 166 zemalja. No, kako je naglasio Friedrich, „ove brojke nas ne smiju zaslijepiti budući da još uvijek na svijetu postoji veliki broj onih kojima se nudi prilika da iskoriste sve šanse koje im pruža sport“.
Borba za spas hrvanja
Isto tako, on je dodao kako bi i mediji trebali po pitanju izvještavanja i prijenosa utakmica i natjecanja na kojima sudjeluju sportaši s tjelesnim oštećenjima, učiniti više. Do sada je u pravilu tako da se o ovim natjecanjima čuje samo svake četiri godine kada se održavaju Paraolimpijske igre. Problem je naravno u atraktivnosti i popularnosti ove vrste natjecanja kod široke javnosti.
No, ovisno o gledanosti izvještava se i o sportskim vještinama uopće, bez obzira jesu li sportaši s tjelesnim oštećenjima ili bez njih. „Budući da su kvote gledanosti te koje odlučuju, hrvanje će primjerice po svemu sudeći biti isključene iz programa Olimpijskih igara 2020. godine. No, ja još uvijek nisam izgubio svaku nadu da će se situacija ipak popraviti“, rekao je njemački ministar.
Irina Bokova, direktorica Organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu pri UN-u (UNESCO), naglasila je kako bi se ona osobno jako radovala kada bi hrvanje ostalo u programu Olimpijskih igara. Budući da je upravo ovaj sport jedan od najraširenijih sportova u njezinoj domovini Bugarskoj, Bokova se već u više navrata založila za očuvanje i održanje ovog sporta. Međutim, prema mišljenju Irine Bokove, pravi sport se zapravo može naći samo na ulici i u školama. „A upravo njega zanemaruju kako televizijske postaje, tako i sponzori kao i političari. Došlo je vrijeme da politika prihvati izazove modernog sporta – jer naime: Gledanje utakmica i natjecanja na televiziji je svakako u redu, no ako se sami bavimo sportom to je nešto sasvim drugo i mnogo bolje!“, rekla je Irina Bokova.