1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Milena protiv njemačkog izbornog zakona

27. rujna 2009

Kada mladi Nijemci ostanu bez prava glasa, ostaje im jedino da podnesu tužbu. No, tužbe pri ustavnom sudu često budu odbačene. Postavlja se pitanje kako onda doći do prava izlaska na izbore?

https://p.dw.com/p/JpKw
Izborno pravo ne rvijedi za svakog Nijemca
Izborno pravo ipak ne vrijedi za svakog NijemcaFoto: DW

Milena je Njemica i od rođenja živi u Bruxellesu. Pratila je sva politička događanja u Njemačkoj s velikim zanimanjem. Od svoje 16 godine član je SPD-a. U Njemačkoj ima još baku koju često posjećuje, a odradila je i višetjednu praksu u Berlinu. Bez problema se mogla prijaviti kod bake ili prijatelja na nekoj njemačkoj adresi, ali to nije učinila. Sada se Mileni uskraćuje pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima u Njemačkoj, a razlog: nije bila prijavljena u Njemačkoj najmanje tri mjeseca. Milena se nije upisala u popis birača u Njemačkoj, jer nije htjela varati, živi u Bruxellesu i dijete je tipične njemačke obitelji koja je vrlo mobilna i već desetljećima ne živi u svojoj domovini. Milena smatra da trenutni izborni zakon u Njemačkoj nije pravedan i stoga je najavila tužbu.

Pojačana mobilnost

Karta Europe s upitnikom
Zašto neki Nijemci iz inozemstva ne mogu izaći na izbore u Njemačkoj?

Postoji skupina Nijemaca kojoj je uskraćeno pravo da izađu na izbore, a to su oni Nijemci koji nikada nisu živjeli u Njemačkoj najmanje tri mjeseca. Među tom skupinom nalaze se prije svega mladi Nijemci čiji su roditelji iskoristili mogućnost mobilnosti i našli zaposlenje izvan Njemačke. Sve više djece Nijemaca rađaju se u inozemstvu, tamo pohađaju školu i studiraju. To se pokazalo kao sve češća pojava u regijama u koje se stranci stalno doseljavaju, na primjer Bruxelles ili granične regije, primjerice istočna Belgija.

Milena se nije upisala u popis birača odnosno nije prijavila boravište u Njemačkoj, a mogla je to učiniti kod bake, ali jednostavno nije htjela varati. Postojeće izborno pravo Milena kritizira i zbog toga će podnijeti tužbu.

Milenin odvjetnik Volker Heydt pojašnjava: "Njemački ustav u članku 38 daje izborno pravo svim Nijemcima. Za razliku od primjerice Danske, gdje tamošnji ustav traži boravište u samoj zemlji, jedini uvjet je da je osoba navršila 18 godina. Potreba tromjesečnog boravka s prebivalištem u Njemačkoj dodatno je uvedeno, ali s današnjeg stanovišta više nije opravdano.“

Oprezne odredbe oko prava glasa

izborna kutija za glasačke listiće
Pravo glasa do ujedinjenja Njemačke samo uz ispunjavanje uvjetaFoto: Bilderbox

Njemačka je do 1990. godine bila podijeljena zemlja. Svi Nijemci na istoku i zapadu bili su njemački državljani. U DDR-u su živjeli Nijemci za koje je istočnonjemačka država izdavala DDR-državljanstvo s dodatkom "nacionalnost: njemačko“. Istočni Nijemci svoje pravo glasa mogli su iskoristiti samo ako bi napustili Istočnu i naselili se u Zapadnoj Njemačkoj. Za staru Saveznu Republiku Njemačku za vrijeme hladnoga rata bilo je poželjno isključiti istočne Nijemce od prava glasovanja za Bundestag, jer tko zna što bi se dogodilo kada bi pravo glasa imalo i 12 milijuna Nijemca koji su živjeli na desnom toku rijeke Labe. Njihovo isključenje od mogućnosti glasovanja dobilo se zahtjevom potvrde o aktualnom boravku u izbornom području, a ono je bilo jednako području Savezne Republike Njemačke.

Potaknuti odlukom Njemačkog ustavnog suda o tužbi i zahtjevu da se preispitaju prava glasovanja koju je podnijeo i zatražio jedan službenik Europske unije, Bundestag je 1985. promijenio izborni zakon i ukinuo potrebu aktualnog prebivališta u Njemačkoj. Za osobe koje stanuju izvan SR Njemačke preduvjet za glasovanje na izborima je da su Njemačku napustili nakasnije prije deset godina.

Njemačkim ujedinjenjem današnja odredba gubi smisao

Njemačkim ujedinjenjem današnja odredba gubi smisao

Njemačke zastave u vrijeme ujedinjenja
Njemačko ujedinjenje ukinulo gotovo sve uvjete za njemačke birače iz inozemstvaFoto: picture-alliance/ dpa

Osim toga, za Nijemce koji žive u inozemstvu tražilo se da su nakon 23. svibnja 1949. boravili u Njemačkoj najmanje tri mjeseca. Time su ponovno bili isključeni građani DDR-a od sudjelovanja na izborima za Bundestag. Razdoblje od napuštanja Njemačke produženo je s 10 na 25 godina, a u najnovije vrijeme u potpunosti je ukinuto. Kao preduvjet za pravo glasa na njemačkim parlamentarnim izborima danas je za Nijemce koji žive u inozemstvu ostao samo uvjet da su u Njemačkoj boravili jednom najmanje tri mjeseca. Međutim, s njemačkim ujedinjenjem i ovaj uvjet je izgubio svoj smisao, smatra odvjetnik Heydt.

Njemački ustavni sud izborno pravo je označio najvažnijim pravom građana. A izaći na biračka mjesta je izraz njemačkog državljanstva. Stoga, Nijemcima u inozemstvu njihovo izborno pravo se ne smije vezati uz uvjete koji nisu predviđeni u njemačkom ustavu, jer Nijemci koji žive u inozemstvu nemaju pravo biranja zastupnika nacionalnih parlamenata u zemlji boravka, pa bi u smislu izbornog prava bili bez državljanstva.

Ustavna tužba bez uspjeha

Njemački ustavni sud u Karlsruheu
Njemački ustavni sud u KarlsruheuFoto: dpa

Milena nije sama sa svojim problemom u Belgiji. Međutim, pokušaji nekoliko mladih Nijemaca koji žive u Belgiji da putem ustavne tužbe dobiju pravo da sudjeluju na izborima za njemački parlament nisu uspjeli. Njemački ustavni sud posljednju tužbu u ovom slučaju je odbacio u srpnju 2009. i ukazao tužiteljima da krenu putem provjere izbora.

Milena i njezini suborci sada će krenuti tim putem, premda se postupak provjeravanja izbora odvija tek poslije parlamentarnih izbora, a time su propali glasovi tužitelja koji ne mogu naknadno glasovati.

Odvjetnik Volker Heydt pojašnjava još jednom: "Kod Bundestaga podnesena žalba protiv izbora ima za cilj da se izbor u cjelosti ili djelomično proglasi nevažećim - međutim, to nije cilj. Od izbora isključeni Nijemci iz inozemstva nemaju iluzije da bi njihovi glasovi bili odlučujući za mandat vlade, a upravo je to mjerilo za uspjeh provjere izbora. Tužitelji jedino žele da se konstatira kako je njihovo isključenje od izbora suprotno ustavu. To Bundestag ne može konstatirati, jer on ne provjerava ustavnost izborno-pravnih pravila.

Takvu provjeru može provesti samo savezni ustavni sud koji stupa na snagu ako se iza tužbe okupi najmanje 100 njemačkih građana s pravom glasa. Pod uvjetom da njemački ustavni sud prihvati argumente spriječenih birača, uz pretpostavku (što je za očekivati) da provjera izbora ostane bezuspješna, moguće je ukidanje uvjeta boravka od 3 mjeseca prema članku 12 zakona o saveznim izborima. Time bi se stvorio preduvjet da svi Nijemci izvan Njemačke mogu sudjelovati na idućim saveznim parlamentarnim izborima za Bundestag.

Pogled izvan granica

Za usporedbu, zakonske odredbe u Belgiji i Austriji: Belgija je zakonom od 7.ožujka 2002. odredila pravo glasa za zastupnički dom i senat i za građane Belgije koji žive u inozemstvu. Svi Austrijanci mogu neovisno o svom prebivalištu sudjelovati na izborima za austrijski parlament.

Milena će sa svojim supatnicima preko odvjetnika zatražiti postupak provjeravanja izbora i nakon toga negativan rezultat dati na provjeru kod njemačkog ustavnog suda. Možda i zastupnici novog njemačkog Budestaga primijete kako je potrebno poduzeti nešto za mlade Nijemce u inozemstvu. Ukoliko SPD na parlamentanim izborima 27. rujna ne bude zadovoljan s postignutim rezultatom - Milena za to neće biti kriva.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: M. Ljubičić