1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mijenja li Srbija odnos prema antifašizmu?

15. prosinca 2011

Donošenjem Zakona o rehabilitaciji Srbija na mala vrata uvodi i rehabilitaciju suradnika nacističkih okupatora iz Drugog svjetskog rata, smatraju tamošnji analitičari. Drže da bi to moglo destabilizirati regiju.

https://p.dw.com/p/13SbB
Kukasti križ ucrtan na starim vratima
Revizija prošlosti?Foto: Fotolia/Alexey Klementiev

Sociolog Mirko Đorđević kaže da ne treba čuditi to što Srbija tako sporo napreduje ka Europskoj uniji jer se EU upravo temelji na tradicijama antifašizma, dok u Srbiji postoji velik broj političkih partija i različitih javnih institucija, koje ne kriju svoje antieuropsko raspoloženje. „To našu situaciju u Srbiji čini još paradoksalnijom, još manje shvatljivom. Izgleda da smo se mi zagubili u prostoru i vremenu i da ne prepoznajemo ni blisku prošlost, a malo znamo i o daljoj prošlosti ove zemlje, čija se povijest falsificira. A mi nesumnjivo imamo i svijetle stranice u povijesti. Osobno mislim da je ta povijest zaslužila bolje od ovoga što sada imamo u vladi i oko vlade i u institucijama“, navodi Đorđević.

Politolog Pavel Domonji kaže da je apsurdna činjenica da se Srbija stidi vlastitoga antifašizma. „Srbija je jedna potpuno dezorijentirana, izgubljena i nesretna zemlja. To je valjda jedina zemlja u Europi koja se stidi svog antifašizma, dakle stidi se onog najboljeg u svojoj modernoj političkoj povijesti, kada je baš zahvaljujući partizanskom antifašizmu ona bila u samom vrhu europske povijesti i potpuno ravnopravna, egal i al pari s najmodernijim europskim narodima“, podsjeća Domonji.

Povijesni revizionizam opasan po regiju

Odavanje počasti četničkom vođi Draži MIhailoviću u Srbiji
Odavanje počasti četničkom vođi Draži MIhailoviću u SrbijiFoto: picture-alliance/dpa

Književnik Filip David kaže da je u Srbiji sve više prisutan povijesni revizionizam, koji nije opasan samo za samu Srbiju već i za odnose u regiji: „Jer, ako vi rehabilitirate Dražu Mihajlovića, a četništvo je u posljednjim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije ponovo postalo primjer zločinstva, onda jako zaoštravate odnose i sa Bosnom i Hercegovinom i sa Hrvatskom. Samim tim su i pomirenje i suradnja sve dalje i dalje. I zato je to nešto što je vrlo opasno“, smatra David.

Mirko Đorđević navodi da su u povijesti Srbije postojali brojni svijetli primjeri antifašizma, koji su sada potpuno gurnuti na marginu. „Mi smo imali patrijarha Gavrila Dožića, uvjerenog antifašista, kojega su Nijemci uhapsili čim su okupirali Jugoslaviju. On je bio nepopravljivi antifašist. A danas smo u situaciji da se tog antifašizma stidimo. I ne samo da se stidimo i brišemo tu stranicu iz naše novije povijesti, nego je dopisujemo plejadom kvislinga“, kaže Đorđević.

Duh palanke vodi ka fašizaciji

Filip David dodaje da je u Srbiji na djelu filozofija palanke, baš kao iz djela nedavno preminulog Radomira Konstantinovića, koja u krajnjoj instanci može proizvesti i otvoreni fašizam. „To je strah od vanjskog svijeta, zatvaranje, ksenofobija, mi smo sami sebi dovoljni, svijet nas mrzi jer smo bolji od cijelog svijeta, itd. A sve to vodi jednoj vrsti fašizma. Jer fašizam i nacizam mogu postojati u mnogo različitih oblika i prilagođavaju se različitim situacijama“, navodi David.

Podsjetimo, u proteklih nekoliko godina vlasti u Srbiji propustile su da se pojave na obilježavanju godišnjice oslobađanja Auschwitza i na Velikoj antifašističkoj paradi u Moskvi. Posljednji u nizu simboličnih udaraca antifašizmu zadali su lopovi koji su u spomen-parku Šumarice kod Kragujevca, koji je posvećen žrtvama fašizma, ukrali čak i - vječni plamen!

Autor: Dinko Gruhonjić
Odg. urednik: Anto Janković