Migranti u Francuskoj:″Što su duže tamo, to manje jedu″ | Priča dana | DW | 07.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Migranti u Francuskoj:"Što su duže tamo, to manje jedu"

U Francuskoj postoje tzv. centri za osobe koje nemaju pravo ostanka u zemlji. Oni su prepuni pa su mnogi, koje nije bilo moguće prisilno prognati, na kraju pušteni. A stanje u tim centrima je katastrofalno.

U kontinentalnoj Francuskoj je u prošloj godini u centrima za prisilni povratak bilo smješteno 25.000 osoba, što je 40 posto više nego 2016. godine. Skoro isto toliko ih se nalazi i u takvim centrima u francuskim prekooceanskim područjima. Veliki broj osoba morale su biti puštene na slobodu, jer njihov prisilni izgon iz zemlje praktično nije bio moguć. Bez obzira na to, ovi objekti nalik na zatvore su i dalje prepuni. Šest francuskih nevladinih organizacija nedavno su objavile izvještaj o stanju u ovim centrima.

Ograđena dvorišta, rešetke na prozorima, posvuda kamere. Muškarci, žene i djeca noću se zaključavaju u njihove sobe. Najmanje četiri osobe dijele jedan mali prostor s krevetima na kat, a privatnosti nema. Pored toga, tu su i loši higijenski uvjeti i osoblje koje je na izmaku snaga. To su riječi kojima se opisuju ovi objekti.

Boravak od 45 dana prekratak?

„Mi, koji ove centre svakodnevno posjećujemo, vidimo ljude koji su tamo smješteni. Što su oni duže tamo, to manje jedu, a njihove oči se zamagljuju. Neki ljudi vremenom razvijaju i autoagresivno ponašanje. Gutaju oštre predmete – krhotine ili žilete i tako pokušavaju izvršiti samoubojstvo. Pokušavaju se objesiti i uz pomoć plahti", opisuje Nadine Sebtaoui iz organizacije France Terre d'Asile drastično stanje u centrima u koje se smještaju osobe koje nemaju pravo ostanka u zemlji, pa čekaju na prisilni izgon. Ona se skupa sa svojim kolegama i kolegicama brine o osobama koje tamo završe.

Malische Immigranten in Frankreich

U centrima nema privatnosti, stanovnici često sobu dijele s potpunim strancima

To su prvenstveno ljudi koje je francuska policija uhvatila bez dokumenata ili odgovarajuće dozvole za boravak. Među njima su oni kojima je odbijen zahtjev za azil, čistačice ili nadničari bez radne dozvole, ali i oni koji su došli iz kriznih i ratnih područja.

„U ovim centrima su ljudi iz Eritreje, Sirije, Sudana, Afganistana, Irana ili Iraka. Njihov boravak tu je ograničen na 45 dana, nakon čega se puštaju na slobodu, jer je jako teško poduzeti sve neophodne korake za njihovu deportaciju", objašnjava Sebtaoui.

Da bi se u budućnosti dobilo više slobodnog prostora za djelovanje, francuska vlada želi povećati rok od 45 dana na 90 dana. Međutim, to neće voditi do većeg broja deportacija, objašnjava David Rohi iz organizacije za pomoć izbjeglicama La Cimade. Jer ljudi, koji bez problema mogu biti deportirani već se nakon 25 dana pritvora nađu u zrakoplovu kojim ih se otprema iz Francuske.

Gdje su vrijednosti Francuske?

„Argumentacija vlade je jednostavno pogrešna. 2011. godine se trajanje od 32 dana povećalo na 45 dana, dok je broj deportacija pao. To veoma dobro pokazuje da to što će se te osobe duže držati u imigracijskom pritvoru, ne znači da će više ljudi biti protjerano iz zemlje. To je dokazano i to je činjenica. Za nas je ovo besmislena mjera koja može biti izrazito traumatizirajuća za ljude. Ako misli ostati vjerna vrijednostima Francuske, vlada od toga mora odustati", govori David Rohi.

Frankreich Abschiebung von Asylsuchenden

Mnogi migranti iz raznih razloga ne mogu biti protjerani iz zemlje, pa ih se na kraju otpušta iz centra

Međutim, vrijednosti Francuske se u centrima za deportaciju beskonačno gaze i krše, upozoravaju humanitarne organizacije i organizacije za zaštitu ljudskih prava. Pri tome se ne misli samo na uvjete života u ovim objektima. Sama činjenica da su tamo smješteni i djeca i mladi već višestruko opravdava uključivanje Suda za ljudska prava.

„No, unatoč tome broj djece u ovim centrima se ne smanjuje. Upravo suprotno. Broj se povećava. Između 2013. i 2017. broj se povećao sedam puta", navodi Rohi.

304 maloljetnika su u prošloj godini bili smješteni u centrima za deportaciju. To je najviši broj u posljednjih šest godina i to su prije svega djeca koja su zatvorena s roditeljima. Riječ je o obiteljima koje su već dobile odluku da moraju napustiti Francusku i za koje je uglavnom već jasno da će na kraju morati otići.

Ove obitelji su dio onih 40 posto koje su zapravo izašle iz imigrantskog pritvora 2017. godine i koje bi mogle biti protjerane iz zemlje. Svi ostali morali su biti pušteni na slobodu, jer je njihov izgon iz zemlje praktično nemoguć.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic