Migranti su žrtve lažnih vijesti | Politika | DW | 14.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Migranti su žrtve lažnih vijesti

Migrantska kriza i dalje je top tema u zemljama regije. No sve su veći problem lažne vijesti koje se brzinom svjetlosti šire društvenim mrežama, izazivajući paniku, strah, ali i mržnju prema migrantima.

'Otete djevojke u Posušju', 'Silovana djevojka u Mostaru', 'Napadnute djevojke u Mostaru', 'Migranti stavili nešto u piće djevojkama u klubu' - samo su neke od vijesti koje u posljednje vrijeme kruže društvenim mrežama, izazivajući strah i mržnju prema migrantima koje se često viđa u ovom gradu.

Policija sve demantira tvrdeći da je riječ o izmišljotinama i da stanovnici ne nasjedaju.

"Nikakvih otmica nije bilo. 'Slučaj' je razriješen i izmislile su ga djevojke pod utjecajem alkohola", javnost umiruju iz Policijske uprave Posušje.

Glasnogovornik MUP-a HNŽ-a Ljudevit Marić za DW kaže da nije zaprimljena nikakva prijava o napadima i silovanju djevojke. "To su čiste izmišljotine i ništa nije prijavljeno. Nema ekscesa u gradu u kojima sudjeluju migranti. Njih se viđa da se kreću po gradu, policija ih legitimira i uputi u ured za strance", kaže glasnogovornik MUP-a HNŽ-a.

Nitko se ne bavi provjerom lažnih vijesti

Razvoj suvremenih komunikacijskih tehnologija, prvenstveno društvenih mreža, omogućio je i nevjerojatnu lakoću u protoku informacija. Među njima i onih kojima je vrlo teško odrediti vjerodostojnost, ali i pošiljatelja i njegove ciljeve. I to nije slučaj samo s BiH, nego i sa svim drugim zemljama koje su izravno ili neizravno povezane s problemom migranata.

Međutim, dok se još nitko ne bavi problemom širenja lažnih vijesti i dezinformacija o migrantima u BiH gdje je aktualna tzv. migrantska ruta, istraživački tim francuske organizacija France24 Observers već duže vrijeme analizira i istražuje lažne vijesti o migrantima koje se pojavljuju diljem Europe i svijeta.

Do sada su zabilježili skoro 170 primjera lažnih vijesti koje su potkrijepljene fotografijama potpuno drugog događaja. Ove "vijesti", zbog svoje senzacionalnosti i plodnog, čitateljskog, tla vrlo brzo su postajale viralne.

U Hrvatskoj prva prijava za širenje lažnih vijesti

Od napada migranata na medicinske sestre u ruskom gradu Novgorodu i potkrijepljenoj lažnoj snimci, fotografijama žena Europljanki koje su navodno zlostavljane, fotografijama s brodovima prepunih migranata, a koje su zapravo stare više od 27 godina i prikazuju masovno iseljavanje Albanaca u Italiju, pa sve do benignih poruka i objava na društvenim mrežama.

Među posljednjima u ovom nizu je i slučaj iz Otočca u Hrvatskoj, a to je ujedno i prvi slučaj gdje je policija podnijela prekršajnu prijavu zbog širenja lažnih vijesti protiv muškarca koji je izmislio da su ga napali migranti, a lažnu snimku poslao jednoj novinarki.

U BiH još nitko nije kažnjen zbog širenja lažnih vijesti iako za to postoje zakonske osnove. Mostarska odvjetnica, Nada Dalipagić za DW navodi neke od zakonskih odredbi za procesuiranje.

"Članak 363 Kaznenog zakona FBiH predviđa da 'tko grubo kršeći standarde profesionalnog ponašanja medija i novinara, koristi huškački ili govor mržnje ili govor koji očito poziva ili potiče na nasilje, narodnosne ili etničke sukobe i time dovede do ugrožavanja javnog reda i mira, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Također u Kaznenom zakonu BiH, članku 145 stoji da 'tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u BiH, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine'", pojašnjava odvjetnica Dalipagić.

Stvaranje negativne percepcije o migrantima

Profesor sigurnosnih studija Visoke škole Union u Mostaru dr. sc. Sandi Dizdarević smatra da širenje lažnih vijesti ozbiljno može ugroziti sigurnosni, društveni aspekt. On napominje da se „posljednjih nekoliko mjeseci, kroz pojedine medije i društvene mreže prenose dezinformacije, koje nadležni nisu registrirali". „Lažne informacije mogu i utječu na stanje sigurnosti, na način da se istima utječe na javno mnijenje, i stvaranje percepcije kod građana o migrantima kao „negativnim" ljudskim bićima. Kreiranjem stava kod određenog javnog mnijenja može dovesti do suprotnog efekta, a to je da lokalni stanovnici kada primijete migrante mogu negativno djelovati, što je apsolutno nedopustivo", komentira ovaj fenomen Dizdarević za DW.

On zaključuje da je vrlo važno da nadležna tijela utvrde jesu li takve prijave i vijesti dio individualnih, nesavjesnih ljudi, ili iza takvih akata stoji neka grupa ili institucija te da društvo treba upoznati sa činjenicama, kako onima koje su se dogodile, tako i s onima za koje je utvrđeno da ne postoje.

"I među nama i među vama ima loših ljudi"

No, dok zahvaljujući lažnim vijestima postaju problem br.1, Azra Moralić, koordinatorica i aktivistica Međunarodnog foruma solidarnosti Emmaus, koja već sedam mjeseci boravi i pomaže migrante na terenu u Velikoj Kladuši, svjedoči potpuno drukčijim - činjenicama.

"Sedam mjeseci na terenu sam sa stotinama migranata u Velikoj Kladuši i da pri tom nismo imali nikakvih problema. Moram kazati da su postojali pojedinačni ekscesi među njima, jer na malom mjestu u vrlo teškim uvjetima susreću se različite kulture i vjere, ali među njima je većina jako dobrog svijeta, vrlo često fakultetski obrazovanog i dobronamjernog, zahvalnog za hranu, smještaj i sve potrepštine kojima im pomažemo. Oni kažu da su svjesni lažnih vijesti koje se šire o njima, ali i da među nama, kao i među njima, postoje ljudi koji možda nisu dobronamjerni i da ih ne možemo sve svrstavati u tu skupinu", za DW komentira Azra Moralić, koordinatorica i aktivistkinja Međunarodnog foruma solidarnosti Emmaus koje pomaže migrantima na ovom području.

Ona smatra da su mediji najveći krivci za iskrivljene slike o migrantima, a koje se potom kod ostalih preuzimaju kao ogledni primjer za širenje lažnih vijesti putem društvenih mreža. Upravo i prema medijskom izvješćivanju o migrantskoj krizi kritična je i Borka Rudić, glavna tajnica Udruženja BH novinari.

"Još u svibnju, kada je u BiH zabilježen veći priliv migranata, skrenuli smo pozornost na fer i korektno izvješćivanje medija, ali zapažam i ksenofobične izjave pojedinih političkih dužnosnika koji šire neprijateljstvo prema migrantima. Generalno, mediji u značajnom broju ne doprinose korektnijem rješavanju migrantske krize, što se odražava i na stavove određenog broja građana", zaključuje Rudić.

Psihološka dijagnoza: za sve nevolje kriv je netko drugi

Međutim, dok se kroz cijeli ovaj prilog proteže priča o migrantima kao žrtvama lažnih vijesti, možda bi na kraju bilo dobro pozabaviti se i onima koji takve 'fake news' putem svojih statusa objavljuju i dijele, promovirajući netrpeljivost i mržnju, ali i onima koji takve informacije prihvaćaju 'zdravo-za gotovo'.

Za njih psiholog Marko Romić, specijalist traumatske psihologije u Domu zdravlja Mostar, kaže: "Vjerujem da na to utječe više čimbenika. U našem podneblju stvorena je "tradicija" po kojoj je za sve nevolje, na osobnoj ili kolektivnoj razini, uvijek kriv netko drugi. To je životna filozofija neprihvaćanja osobne odgovornosti za vlastiti život, odnosno, neprihvaćanja odgovornosti nas kao kolektiviteta za probleme s kojima se suočavamo. Pored ovoga, imamo svjesno i namjerno produciranje vijesti po kojima "nas" ugrožavaju druge grupe, ljudi drugih nacionalnosti ili vjeroispovijesti, od strane onih koji u sadašnjim okolnostima žive dobro, a održavaju se na tim pozicijama upravo stvarajući atmosferu straha i ugroze od drugih i drugačijih."

Ovaj psiholog, nadalje, pojašnjava da se na ovakve neprovjerene i lažne vijesti najlakše "uhvate" oni koji, često, ne prihvaćaju ni sami sebe takvim kakvi jesu, pa onda teško mogu prihvatiti bilo koga drugoga.

"Ovdje mislim na ljude koji nisu uspjeli izgraditi svoju osobnost na način i u mjeri u kojoj bi se dobro osjećali u vlastitoj koži. Takvi ljudi se ne mogu identificirati sa svojim postignućima, često su neostvareni i frustrirani, pa lako upadnu u zamku identificiranja s nečim što im se nameće. Na taj način postaju važni u svojim očima", zaključuje on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic