1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Migranti probili poljsku granicu

10. studenoga 2021

Situacija na vanjskoj granici EU-a prema Bjelorusiji se zaoštrava. Migranti su, kako prenose mediji, noćas probili granicu prema Poljskoj. Njemački ministar je zaprijetio Bjelorusiji, rekavši da ne može ucjenjivati EU.

https://p.dw.com/p/42oXT
Foto: Leonid Shcheglov/BELTA/AFP/Getty Images

Dvije veće skupine migranata su, prema pisanju poljskih medija, na putu u EU prešle poljsko-bjelorusku granicu. Više desetaka migranata uspjelo je u blizini sela Krynki i Bialowieza presjeći ogradu i prijeći preko granice, javila je poljska novinska agencija PAP u utorak kasno navečer. PAP citira glasnogovornicu granične policije, da su na oba mjesta ograde nasilno probijene.

Dopisnik njemačkog javnog servisa ARD je izvijestio da je u jednoj grupi bilo 80, a u drugoj 200 ljudi. Radi se mahom o Kurdima. Najveći broj njih je vraćen u Bjelorusiju.

Noći na temperaturama ispod nule

Bjeloruski graničari su objavili fotografije ljudi krvavih ruku i glava. Vidjele su se duboke posjekotine na rukama, s obzirom da su pokušavali proći kroz ogradu od bodljikave čelične žice. Rečeno je i da su ovi ljudi medicinski zbrinuti. Autentičnost kadrova, koje je ujutro objavila autoritarna postsovjetska republika, nije bilo moguće provjeriti.

Osim toga, tisuće migranata u Bjelorusiji na granici s Poljskom provelo je još jednu noć na hladnoći, na temperaturama ispod nule. Državni mediji u Minsku objavljuju snimke očajnih ljudi koji u šatorima pored vatre strpljivo čekaju da prijeđu granicu EU-a. U državnim medijima su se također vidjele slike kako političari i aktivisti donose migrantima nešto hrane i vode.

Mnogi migranti očigledno žele u Njemačku

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko u utorak je zahtijevao da se ljude pusti preko granice. Oni se ne žele zadržavati u Poljskoj, već prije svega žele u Njemačku, rekao je Lukašenko u jednom intervjuu.

Europska unija smatra da je upravo on odgovoran zbog pogoršanja situacije na granici s Poljskom. „Posljednjeg europskog diktatora" bije glas da ciljano mami ljude iz kriznih područja Sirije, Afganistana, Libije i Iraka i krijumčari ih do granica EU-a. Lukašenko je odbacio te optužbe i okrivio međunarodnu krijumčarsku mrežu da je odgovorna za dolazak ovih ljudi. U EU-u pak smatraju da je riječ o Lukašenkovoj reakciji na sankcije Zapada, koje su toj zemlji uvedene zbog kršenja ljudskih prava i pritiska na one koji drugačije misle.

Maas za dodatne sankcije

Još uvijek aktualni ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas (SPD) založio se za uvođenje sankcija protiv svih koji su odgovori za krijumčarenje izbjeglica u Bjelorusiju. „Nikome ne treba dozvoliti da nekažnjeno sudjeluje u Lukašenkovim nehumanim aktivnostima", rekao je Maas. Ovo vrijedi za zemlje porijekla, tranzitne zemlje, ali također i za avio-kompanije koje omogućavaju prijevoz ljudi u Bjelorusiju. Europska unija je spremna „povući jasne konzekvence". Maas se također zalaže za uvođenje novih direktnih sankcija EU-a Bjelorusiji. „Lukašenko mora uvidjeti da njegova kalkulacija ne prolazi. To, međutim, ne isključuje da se ubuduće sankcije prošire i na druge gospodarske oblasti."

Migranti kampiraju u šumi na hladnoći i gotovo bez hrane i vode
Migranti kampiraju u šumi na hladnoći i gotovo bez hrane i vodeFoto: Leonid Shcheglov/Belta/AFP/REUTERS

Pojedini gospodarski sektori poput industrije kalijevih soli i energetike su već pogođeni sankcijama.

Prema izjavama diplomata, stalni predstavnici vlada zemalja EU-a bi već ove srijede (10.11.) trebali potaknuti proširenje sankcija. O njima bi se moglo odlučivati na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a narednog ponedjeljka. EU ionako ne priznaje Lukašenka kao predsjednika nakon spornih parlamentarnih izbora održanih prošle godine.

Na granici nekoliko stotina Jezida

U ovom trenutku stručnjak za međunarodne odnose Ljevice, Gregor Gysi upozorava na opasnost od vojne eskalacije. „Ni sekunde više se ne bi smjelo razmišljati o vojnom rješenju. Jer, Rusija se sve više osjeća okružena NATO-om i reagirala bi iz tog razloga direktno ili indirektno. Onda bismo imali svjetski ratni sukob, koji nijedna strana sebi ne može priuštiti", rekao je Gysi Uredničkoj mreži Njemačke.

Središnje vijeće Jezida u Njemačkoj zahtijeva da EU prihvati izbjeglice. „Situacija u kojoj se ljudi nalaze je užasna, noći su hladne, nedostaje hrane i lijekova. EU se sada ne smije zatvoriti", kaže Irfan Ortac, potpredsjednik Središnjeg vijeća Jezida u Njemačkoj za njemačke medije. Prema saznanjima Vijeća, na granici se nalazi nekoliko stotina Jezida.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu