″Mi Židovi smo još uvijek ovdje!″ | Priča dana | DW | 19.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

"Mi Židovi smo još uvijek ovdje!"

Francuska se suočava s porastom broja antisemitskih činova – i vlasti traže načine kako ih obuzdati. Neki optužuju pokret „žutih prsluka“ za rasplamsavanje zločina iz mržnje prema najvećoj europskoj židovskoj zajednici.

Frankreich Paris zunehmender Antisemitismus (DW/Elizabeth Bryant)

Jules Laloum: "Mi Židovi smo još uvijek ovdje!"

Kada se Mauricette Rouffignat nedavno, bilo je to jedno sunčano jutro, našla pred još jednim oskrvnjenim židovskim mjestom, imala je osjećaj kao da se vratila u neka ranija, mračna vremena. „Doživjela sam Drugi svjetski rat, svu tu patnju, Židove koje se deportiralo", kaže 84-godišnja gospođa Roussignat. Ona nije Židovka, stanuje u Saint-Geneviève-des-Bois, mirnom gradiću u periferiji Pariza. „Ne možemo ne reagirati na sve ove događaje, na porast rasizma i ravnodušnosti."

U blizini su lokalni političari za to vrijeme osuđivali netoleranciju i položili vijence pored portreta jednog nasmijanog mladog čovjeka. Radi se o 23-godišnjem Ilana Halimiju, koji je davnih dana bio ostavljen na tom mjestu na kojem su oni stajali, mladić je tu bio izbačen, u jako lošem stanju, nakon što je bio otet i mučen – i to tjednima. Samo zato što je Židov, otmičari su mislili da će njegova obitelj biti u stanju platiti otkupninu. Ali nisu mogli. I Halimi je preminuo. Na putu u bolnicu.

Niz antisemitskih ispada

To se dogodilo prije 13 godina. I od tada, od smrti Ilana Halimija, Francuska je doživjela cijeli niz drugih stravičnih antisemitskih incidenata – od pucnjave u židovskoj školi u Toulusu 2012., pa do terorističkog napada 2015 kada se na meti našao jedan supermarket s košer hranom. Prošle godine je ubijena 85-godišnja Mireille Knoll, preživjela žrtva Holokausta – i tako postala, nakon dugog niza godina, druga starija Židovka ubijena u Francuskoj.

Frankreich Paris zunehmender Antisemitismus (DW/Elizabeth Bryant)

Ilan Halimi: otet, mučen, ubijen

Antisemitizam jača u Francuskoj, vlada u Parizu je prošli tjedan objavila kako je broj anti-židovskih nedjela porastao za 74 posto u prošloj godini – u usporedbi s 2017. „Vlada mora poduzeti više", kaže rabin Michel Serfaty, predsjednik Židovsko-muslimanskog prijateljskog udruženja. „Ne može se borbu protiv antisemitizma prepustiti samo građanima i komunama. To mora postati pitanje od nacionalnog značaja."

Zabrinjavajući europski trend

Proteklog tjedna netko je nacrtao svastike na poštansim sandučićima na kojima se nalazio portret još jedne preživjele žrtve Holokausta, Simone Veil, koja je kasnije postala jedna od najuglednijih francuskih političarki. Vandali su žutim sprejom napisali Juden (Židovi) na jednoj židovskoj pekari u Parizu, čin koji podsjeća na nacistička vremena. Druge osobe su uništavale biljke pored spomenika podignutog u čast Ilana Halimija.

U prošlu srijedu predstavnici vlasti su zasadili novo drveće, u okviru male ceremonije u pariškog predgrađu, u Saint-Genevieve-des-Bois. Ali mnogi koji su bili na ceremoniji imali su osjećaj da se štetu ne može tek tako popraviti. "Minimaliziramo [učinke] nasilje u ovim danima", kazao je mještanin Jean-Luc Mazet. "Ali na taj način to samo motivira počinitelje."

Francuska nije jedina europska zemlja koja se suočava s porastom broja antisemitskih nedjela. I Njemačka i Velika Britanija se žale na znatan porast u prošloj godini, broj antisemitskih činova u Velikoj Britaniji je dosegao rekordnu brojku od 1652.

U prosincu je jedna studija Europske unije dokumentirala da je nekoliko stotina Židova iz više od deset članica Unije prijavilo da su u 2018. bili žrtve verbalnog ili fizičkog nasilja. Jedna druga studija, koju je objavio CNN, dokumentira da su stari sterotipi itekako živi i danas u Europi, uključujući i rašireni osjećaj kako Židovi imaju prevelik utjecaj u medijima, svijetu financija i politike.

Frankreich Paris zunehmender Antisemitismus (DW/Elizabeth Bryant)

"Borba protiv antisemitizma mora postati pitanje od nacionalnog značaja"

U Francuskoj, domovini najveće židovske zajednice u Zapadnoj Europi, koju čini više od pola milijuna članova, nevjerojatnih 95 posto ispitanika studije EU-a kaže da antisemitizam smatraju velikim ili jako velikim problemom. Neki su na to već reagirali – tisuće francuskih Židova je posljednjih godina emigriralo u Izrael.

Jedna zemlja, dva izvora antisemitizma

Danas je po mišljenju stručnjaka Fracuska konfrontirana s dva različita vala antisemitizma: za jedan je „zaslužna" druga generacija doseljenika, arapskih i afričkih muslimana. A drugi „tradicionalni" antisemitizam je prisutan već neko vrijeme i, kako smatraju neki, ponovno je „izronio" na površinu s pojavom antivladinih prosvjeda takozvanih „žutih prsluka". I oni tvrde da se taj antisemitizam manifestirao već na brojne načine, i to ne samo u napadima na Židove, već i u obliku vulgarnih antisemitiskih grafita usmjerenih protiv predsjednika Emmanuela Macrona – bivšeg Rotschildovog bankara.

"Oni kao da su čekali na neku vrstu okidača", kaže rabin Michel Serfaty iz interreligiozne prijateljske skupine, dok komentira ono što ono naziva „klasičnim" antisemitizmom. „I žuti prsluci su im dali impuls da izraze ono što misle." Politolog Jean Petaux, sa Sveučilišta Sciences-Po Bordeaux, također smatra žute prsluke odgovornima za porast broja zločina motiviranih mržnjom, barem za jedan dio tog porasta, uključujući i internet – gdje je pokret s vremenom postao sve jači. „Zato što nisu sasvim jasno odbacili antisemitizam", kaže Petaux, „smatram da su žuti prsluci itekako odgovorni za nastalu klimu".

Drugi sugovornici su oprezniji i zaključuju da je porast antisemitizma posljednjih godina započeo i prije pojave žutih prsluka. Potraga za krivcima je komplicirana i zbog činjenice da u Francuskoj nema službenih statistika o krivičnim djelima temeljenima na rasi i religiji, napominje Jean-Yves Camus, stručnjak za područje političkog radikalizma. „Tradicionalni francuski antisemitizam je nažalost još uvijek živ i prisutan, ali za većinu nasilnih napada na ljude nisu odgovorni ekstremni desničari, već ljudi doseljeničkog podrijetla."

Kako do rješenja?

Porast broja antisemitskih činova mnoge je osobe okupljene na ceremoniji za Halimija ponukao da se zapitaju kako naprijed? Kako do rješenja koje bi ponudilo izlaz iz sadašnje situacije? Među njima je bio i 19-godišnji Jules Laloum, s plavom kipom na glavi, dok je palio svijeću pored Halimijevog portreta.

Frankreich Paris zunehmender Antisemitismus (DW/Elizabeth Bryant)

Antisemitizam jača ne samo u Francuskoj, već u čitavoj Europi

"Ovdje sam došao da izrazim protest, pokazati da smo mi Židovi još uvijek ovdje", kaže Laloum. I poziva na promjenu stavova pogotovo na društvenim mrežama – svjestan ipak da će to „biti jako, jako teško."

Rabin Serfaty se već godinama bori protiv antisemitizma. I to na ulicama, u kvartovima u predgrađu u kojima živi puno doseljenika, kuda se kreće sa skupinom mladih muslimanskih volontera. Ali i on priznaje da to nije lagan proces. I priča nam o nedavno satu religijske povijesti u mjesnoj srednjoj školi, kada su učenici žestoko reagirali nakon što je nastavnica počela govoriti o židovstvu.

„Ona uopće nije imala pojma što učiniti, nakon što je bila suočena s tolikom dozom predrasuda i ignorancije", kaže Serfatz. "Nova generacija mladih trebala bi postati generacija respektabilnih građana, koji vole Francusku. Ovdje nema mjesta za predrasude."