Merkel pod pritiskom uoči Petersberškog dijaloga | Politika | DW | 04.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Zaštita klime

Merkel pod pritiskom uoči Petersberškog dijaloga

Njemačka vlada kao i svake godine organizira Petersberški dijalog o klimi. Posljednji put s Angelom Merkel na čelu. Aktivisti za zaštitu okoliša zahtijevaju od kancelarke jasna financijska obećanja.

Christiana Figueres, nekadašnja šefica Agencije za klimu Ujedinjenih naroda u Bonnu se još uvijek vrlo dobro sjeća početka Petersberškog dijaloga. Te 2010. su aktivisti za zaštitu okoliša i ambiciozni političari bili duboko razočarani sporim napretkom u međunarodnim pregovorima o klimi.

Jer, Svjetska konferencija o klimi u Kopenhagenu je samo nekoliko mjeseci ranije, u zimu 2009., doživjela propast. Njemačka je tada, s kancelarkom Merkel na čelu, preuzela inicijativu i od tada svake godine poziva države koje se angažiraju oko zaštite klime na Petersberški dijalog o – nazvan po prvom dijalogu, koji je održan na brdu Petersbergu pored Bonna.

Ovogodišnji dijalog o klimi održat će se od 4. do 7. svibnja. Nekadašnja šefica UN-ove agencije Figueres je uoči dijaloga na jednoj video-konferenciji kazala: „Nakon debakla u Kopenhagenu preuzela sam odgovornost za razgovore o klimi. I tada sam bila vrlo zahvalna vodećoj ulozi kancelarke, koja je stvorila prostor za ove neformalne razgovore, koji su bili od velike pomoći za stvarne pregovore“. Ali, davno je to bilo. Tada je još Merkel u svijetu dobila nadimak „klimatska kancelarka”. Danas to samo rijetki još spominju.

Greenpeace razočaran kancelarkom

Pariška klimatska konferencija 2015.

Pariška klimatska konferencija 2015.

U međuvremenu je i sama Njemačka pod ogromnim pritiskom da više učini po pitanju zaštite klime. Naime, prošlog četvrtka je šefica Greenpeace Internationala, Jennifer Morgan kritički bilancirala napore Angele Merkel da se smanji emisija štetnih plinova u atmosferu. „Nakon 16 godina na toj dužnosti, ona nije doprinijela tome da Njemačka doista napreduje na području zaštite klime, a nije postignuta ni klimatska pravda koja je Zemlji istinski potrebna.

To je čak u svojoj povijesnoj odluci potvrdio i njemački Ustavni sud.“ Naime, najviši njemački sud je utvrdio da važni dijelovi Zakona o klimi nisu adekvatni i zahtijeva poboljšanja. Promet u Njemačkoj emitira previše otrovnih plinova. Postupno odustajanje od korištenja ugljena, planirano za 2038. stiže prekasno. Prema sudu, prije svega nedostaje plan da se do 2050. postigne predviđena klimatska neutralnost. Suci smatraju da to utječe na temeljna prava budućih generacija.

Merkel pod pritiskom

Tako će Merkel biti izložena pritisku da na svom posljednjem dijalogu o klimi predstavi važna obećanja za zaštitu klime. U četvrtak (6. svibnja) će i osobno govoriti na ovom događaju. Bogate zemlje, među kojima je i Njemačka, žele od 2020. godišnje izdvajati 100 milijardi dolara za zaštitu klime u siromašnim zemljama. Ali, stručnjaci procjenjuju da je, usprkos svim svečanim obećanjima, do sada skupljeno samo oko 80 milijardi dolara.

Zbog toga Christoph Bals iz ekološke organizacije Germanwatch u razgovoru za DW ističe: „Jasan je signal to što će Njemačka udvostručiti svoja izdvajanja za klimu na međunarodnoj razini. Tome bi se trebale priključiti i druge industrijske zemlje. Također bi trebalo poslati jasne signale da sve zemlje trebaju povećati svoje klimatske ciljeve do 2030. i predložiti ciljeve za klimatsku neutralnost do 2050."

SAD ponovno prednjači

Sada bi mnoge države htjele postati neutralne u pogledu emisije štetnih plinova do 2050. - također i EU, odnosno Njemačka. Nakon godina i godina kočenja, sada to ponovno žele čak i Sjedinjene Države. Nedavno je američki predsjednik Joseph Biden preuzeo inicijativu i pozvao na online-konferenciju 40 šefova država ili vlada i zahtijevao brzo djelovanje. „Znaci su nepogrešivi“, kazao je on. Biden je najavio da će njegova zemlja prepoloviti emisiju štetnih plinova do 2030. u usporedbi s razinom iz 2005. Za to Biden mora izdvojiti puno milijardi dolara.

Na toj konferenciji je govorila i Angela Merkel. Bals je bio prilično razočaran njezinim nastupom. „Merkel je nažalost propustila šansu osigurati veću dinamiku po pitanju zaštite klime. Možda to čuva za Petersberški dijalog o klimi."

Fokus na dekarbonizaciji i mobilnosti

Pogledajte video 01:48

Četiri radna dana za spas klime?

U okviru Petersberškog dijaloga će, zbog pandemije samo virtualno, sudjelovati 40 ministrica i ministara odgovornih za klimatska pitanja. Konferenciju će predvoditi njemačka resorna ministrica Svenja Schulze (SPD) i Britanac Alok Sharma. On bi trebao biti predsjednik sljedeće konferencije UN-a o klimi u studenom u Glasgowu.

Jochen Flasbarth je kao državni tajnik u njemačkom Ministarstvu za zaštitu okoliša sudjelovao na cijelom nizu konferencija o klimi i važi za iskusnog pregovarača. Za DW je otkrio što je na programu ovogodišnjeg dijaloga o klimi: „Diskutirat ćemo između ostaloga o dekarbonizaciji industrije, o mobilnosti i odnosu zaštite klime i zaštite ekosustava i biološke raznovrsnosti." Flasbarth zahtijeva: „Sada nam je potrebna spremnost svih da se krene još bržim putem klimatske neutralnosti".

„Proboj” u Glasgowu

Na konferenciji o klimi u Glasgowu države sudionice bi morale razjasniti posljednje detalje Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. Sporazumom, koji je tada euforično pozdravljen, želi se osigurati da temperatura na Zemlji poraste za najviše dva stupnja, a još bolje bi bilo za samo 1,5 stupnjeva. Mnogi znanstvenici smatraju da bi klimatske promjene bile pod kontrolom ukoliko bi se uspio ostvariti taj cilj. No, već sad se procjenjuje da porast temperature iznosi 1,2 stupnja. Dakle, ne ostaje baš puno vremena. Možda će se kancelarka pred kraj mandata svim snagama ipak založiti za zaštitu klime? Usprkos svim opterećenjima koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva