Merkel kod Putina: kancelarka odlazi, sukob s Rusijom ostaje | Politika | DW | 20.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Odnosi Njemačke i Rusije

Merkel kod Putina: kancelarka odlazi, sukob s Rusijom ostaje

Angela Merkel je stigla u posljednji službeni posjet Rusiji. Po dolasku u Moskvu se založila za nastavak dijaloga unatoč razlikama u mišljenjima. Odnosi Njemačke i Rusije bit će veliki izazov i za iduću vladu u Berlinu.

Na suncu se presijavaju metalne cijevi, inženjeri obavljaju probe u kontrolnoj bi Lubmina 2. Ta je plinska stanica udaljena samo nekoliko stotina metara od njemačke obale Baltičkog mora i spremna je za početak rada. Nedostaje samo još plin iz Rusije. U idiličnom mjestu kod Greifswalda plinovod Sjeverni tok 2 izbija na njemačko kopno i u distributivnu mrežu. Odavde će se ruski plin distribuirati dalje – zaobilazeći Ukrajinu.

Oko tri milijarde eura koštala je samo gradnja kopnenog dijela plinovoda od Baltičkog mora do češke granice. Sjeverni tok 2 je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata Njemačke. No on je razljutio sve one u Berlinu koji se ne zanimaju samo za plin i novac, nego i za ljudska prava, demokraciju i slobodu medija. Jer, ne postoji bolji simbol za balansiranje njemačke vanjske politike između gospodarskih interesa s jedne i vrijednosti liberalne demokracije s druge strane. Veliki broj njemačkih političara zahtijevao je obustavu gradnje plinovoda, među ostalim i zbog trovanja kritičara Kremlja, ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog.

Sporni plinovod je samo jedna od mnogih tema s kojom Angela Merkel putuje u svoj, vjerojatno posljednji službeni posjet Rusiji, a zatim i Ukrajini. S obzirom na brojne sukobe i neslaganja, stručnjaci govore o trenutno „najnižoj točki“ u njemačko-ruskim odnosima.

Sjeverni tok 2

Sjeverni tok 2 je od početka nailazio na otpor kako u Njemačkoj, tako i u inozemstvu

Milijardski posao unatoč političkim razlikama

U rujnu se u Njemačkoj održavaju parlamentarni izbori. Angelu Merkel će na dužnosti savezne kancelarke zamijeniti ili Olaf Scholz (SPD) ili Armin Laschet (CDU) ili Annalena Baerbock (Zeleni). U predizbornoj kampanji uočljiva su preklapanja između dviju oporbenih stranaka: Saveza ‘90/ Zelenih i Slobodne demokratske stranke (FDP) kada je u pitanju Sjeverni tok 2. Alexander Graf Lambsdorff iz FDP-a oštro kritizira vladu Angele Merkel i kaže da je „godinama zanemarivala diplomatsku integraciju projekta s našim partnerima u Europi i Americi". Sjeverni tok 2, za koji je kancelarka godinama tvrdila da je samo gospodarski, nanio je ogromnu vanjskopolitičku štetu.

Slično na to gledaju i Zeleni i njihova kancelarska kandidatkinja Annalena Baerbock. Ova stranka s nekadašnjom zastupnicom u Europskom parlamentu (EP) Rebeccom Harms i političarkom za pitanja istočne Europe u EP-u Violom von Cramon u svojim redovima ima dvije dobre poznavateljice ukrajinskih prilika i protivnice Sjevernog toka 2. Njihov oštar stav prema politici Kremlja odjeknuo je čak i u konzervativno-građanskim krugovima u Njemačkoj.

Kancelarski kandidat Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Olaf Scholz pozvao je u nedavnom intervjuu za DW na oblikovanje nove istočne politike Europske unije. On se zalaže za veću ulogu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), čiji je suosnivač bio i nekadašnji socijaldemokratski kancelar Helmut Schmidt. I smatra da treba ojačati Europsku uniju u cjelini, a ne države pojedinačno: „Mi se ne želimo vratiti politici 17., 18. ili 19. stoljeća, kada su sile međusobno stvarale politiku – Rusija, Njemačka, Francuska i Engleska. Umjesto toga sada se radi o Europskoj uniji i Rusiji, ako želite organizirati zajedničku sigurnost u Europi".

Kancelarski kandidati Olaf Scholz, Armin Laschet i Annalena Baerbock

Kancelarski kandidati Olaf Scholz, Armin Laschet i Annalena Baerbock

Njemačko-ruski odnosi na „najnižoj točki“

Janis Kluge, stručnjak za istočnu Europu berlinske Zaklade za znanost i politiku smatra da su odnosi Berlina i Moskve na najnižoj točki u cjelokupnoj postsovjetskoj povijesti. Nakon aneksije Krima, trovanje Navaljnog i podrška režimu u Bjelorusiji doveli su do definitivne promjene svijesti u njemačkoj politici – većina sada u Rusiji vidi strateškog neprijatelja, kaže Kluge.

On vidi tri velika problema u njemačko-ruskim odnosima. Prvi: sve represivnija ruska unutarnja politika i progon neovisnih medija, nevladinih organizacija i oporbe. Slučaj Navaljni je tu samo najistaknutiji slučaj. Drugo, kaže Kluge, pažnju u EU-u su izazvale i operacije ruskih tajnih službi. Tu se također radi i o hakerskim napadima na političke institucije u Njemačkoj.

I treće: sukob u Ukrajini je jednostavno ključno pitanje u njemačko-ruskim odnosima. „Sve dok nema napretka u krizi, neće biti moguć povratak povjerenja prema Rusiji", kaže Kluge.

Rusija kao neliberalna velika sila

I Ralf Fücks, direktor trusta mozgova „Centar liberalne moderne", koji je morao obustaviti svoje aktivnosti u Rusiji, smatra da su odnosi prema Rusiji na „vrlo kritičnoj točki“. „Putinova Rusija je postala protivnički igrač liberalnoj demokraciji Zapada, kako kod vanjske, tako i kod sigurnosne politike. Sustavnim potkopavanjem zapadnih demokracija, suradnjom s desno i lijevo orijentiranim populističkim strankama, povredama međunarodnog prava i međunarodnih normi – u Siriji ili Ukrajini – Rusija se nalazi na kursu konfrontacije sa Zapadom. A nama je teško na to odgovoriti", kaže Fücks.

Tako će glavni zadatak nove njemačke vlade biti razvijanje zajedničke EU-politike prema Rusiji. Fücks kod svih kancelarskih kandidata kao zadaću ne vidi uspostavu boljih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nego „ponovno definiranje odnosa između konflikta i suradnje". Riječ je o tome, smatra on, da se da do znanja gdje se za EU i Njemačku nalazi „crvena linija" koju ćemo braniti od napada.

Pogledajte video 25:43

Preko vakcine do geopolitičkih ciljeva

„Rusija koristi nesposobnost Zapada"

I Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) govori o „najnižoj točki“. No dio rješenja on vidi u Njemačkoj: „Mi jednostavno moramo biti realniji u vezi s tim što je u Rusiji moguće. Trebali bi podržati snage koje žele drugačiju Rusiju, a koje sve više odlaze u inozemstvo."

Što se tiče slučaja Navaljni, Meister kaže: „Ne trebamo se baviti populistima u socijalnim medijima, već jasno procijeniti da promjene u toj formi u ovom trenutku u Rusiji nisu moguće, ali da se srednjoročno ili dugoročno mogu dogoditi." Prema njegovom mišljenju, Navaljni je populist čija je uloga u ruskoj politici precijenjena.

Putinov režim je posljednjih godina spretno iskoristio nesposobnost Zapada da u ključnim konfliktima preuzme odlučujuću ulogu, kaže Stefan Meister. Više ne možete zaobići Rusiju, bez obzira radilo se o Siriji, Libiji ili Južnom Kavkazu, kaže ovaj stručnjak. On upozorava da je u potrazi za kompromisima gdje god je moguće potrebno više pragmatizma, a manje histerije.

I Rusija u rujnu bira novi saziv parlamenta – tjedan dana prije izbora u Njemačkoj. Za razliku od Njemačke, pobjednik se već zna i u ruskoj politici će se malo toga promijeniti – kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu.

Preporuka uredništva