Merkel kod Putina: kancelarka odlazi, sukob s Rusijom ostaje | Politika | DW | 20.08.2021

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Odnosi Njemačke i Rusije

Merkel kod Putina: kancelarka odlazi, sukob s Rusijom ostaje

Angela Merkel je stigla u posljednji službeni posjet Rusiji. Po dolasku u Moskvu se založila za nastavak dijaloga unatoč razlikama u mišljenjima. Odnosi Njemačke i Rusije bit će veliki izazov i za iduću vladu u Berlinu.

Na suncu se presijavaju metalne cijevi, inženjeri obavljaju probe u kontrolnoj bi Lubmina 2. Ta je plinska stanica udaljena samo nekoliko stotina metara od njemačke obale Baltičkog mora i spremna je za početak rada. Nedostaje samo još plin iz Rusije. U idiličnom mjestu kod Greifswalda plinovod Sjeverni tok 2 izbija na njemačko kopno i u distributivnu mrežu. Odavde će se ruski plin distribuirati dalje – zaobilazeći Ukrajinu.

Oko tri milijarde eura koštala je samo gradnja kopnenog dijela plinovoda od Baltičkog mora do češke granice. Sjeverni tok 2 je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata Njemačke. No on je razljutio sve one u Berlinu koji se ne zanimaju samo za plin i novac, nego i za ljudska prava, demokraciju i slobodu medija. Jer, ne postoji bolji simbol za balansiranje njemačke vanjske politike između gospodarskih interesa s jedne i vrijednosti liberalne demokracije s druge strane. Veliki broj njemačkih političara zahtijevao je obustavu gradnje plinovoda, među ostalim i zbog trovanja kritičara Kremlja, ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog.

Sporni plinovod je samo jedna od mnogih tema s kojom Angela Merkel putuje u svoj, vjerojatno posljednji službeni posjet Rusiji, a zatim i Ukrajini. S obzirom na brojne sukobe i neslaganja, stručnjaci govore o trenutno „najnižoj točki“ u njemačko-ruskim odnosima.

Sjeverni tok 2

Sjeverni tok 2 je od početka nailazio na otpor kako u Njemačkoj, tako i u inozemstvu

Milijardski posao unatoč političkim razlikama

U rujnu se u Njemačkoj održavaju parlamentarni izbori. Angelu Merkel će na dužnosti savezne kancelarke zamijeniti ili Olaf Scholz (SPD) ili Armin Laschet (CDU) ili Annalena Baerbock (Zeleni). U predizbornoj kampanji uočljiva su preklapanja između dviju oporbenih stranaka: Saveza ‘90/ Zelenih i Slobodne demokratske stranke (FDP) kada je u pitanju Sjeverni tok 2. Alexander Graf Lambsdorff iz FDP-a oštro kritizira vladu Angele Merkel i kaže da je „godinama zanemarivala diplomatsku integraciju projekta s našim partnerima u Europi i Americi". Sjeverni tok 2, za koji je kancelarka godinama tvrdila da je samo gospodarski, nanio je ogromnu vanjskopolitičku štetu.

Slično na to gledaju i Zeleni i njihova kancelarska kandidatkinja Annalena Baerbock. Ova stranka s nekadašnjom zastupnicom u Europskom parlamentu (EP) Rebeccom Harms i političarkom za pitanja istočne Europe u EP-u Violom von Cramon u svojim redovima ima dvije dobre poznavateljice ukrajinskih prilika i protivnice Sjevernog toka 2. Njihov oštar stav prema politici Kremlja odjeknuo je čak i u konzervativno-građanskim krugovima u Njemačkoj.

Kancelarski kandidat Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Olaf Scholz pozvao je u nedavnom intervjuu za DW na oblikovanje nove istočne politike Europske unije. On se zalaže za veću ulogu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), čiji je suosnivač bio i nekadašnji socijaldemokratski kancelar Helmut Schmidt. I smatra da treba ojačati Europsku uniju u cjelini, a ne države pojedinačno: „Mi se ne želimo vratiti politici 17., 18. ili 19. stoljeća, kada su sile međusobno stvarale politiku – Rusija, Njemačka, Francuska i Engleska. Umjesto toga sada se radi o Europskoj uniji i Rusiji, ako želite organizirati zajedničku sigurnost u Europi".

Kancelarski kandidati Olaf Scholz, Armin Laschet i Annalena Baerbock

Kancelarski kandidati Olaf Scholz, Armin Laschet i Annalena Baerbock

Njemačko-ruski odnosi na „najnižoj točki“

Janis Kluge, stručnjak za istočnu Europu berlinske Zaklade za znanost i politiku smatra da su odnosi Berlina i Moskve na najnižoj točki u cjelokupnoj postsovjetskoj povijesti. Nakon aneksije Krima, trovanje Navaljnog i podrška režimu u Bjelorusiji doveli su do definitivne promjene svijesti u njemačkoj politici – većina sada u Rusiji vidi strateškog neprijatelja, kaže Kluge.

On vidi tri velika problema u njemačko-ruskim odnosima. Prvi: sve represivnija ruska unutarnja politika i progon neovisnih medija, nevladinih organizacija i oporbe. Slučaj Navaljni je tu samo najistaknutiji slučaj. Drugo, kaže Kluge, pažnju u EU-u su izazvale i operacije ruskih tajnih službi. Tu se također radi i o hakerskim napadima na političke institucije u Njemačkoj.

I treće: sukob u Ukrajini je jednostavno ključno pitanje u njemačko-ruskim odnosima. „Sve dok nema napretka u krizi, neće biti moguć povratak povjerenja prema Rusiji", kaže Kluge.

Rusija kao neliberalna velika sila

I Ralf Fücks, direktor trusta mozgova „Centar liberalne moderne", koji je morao obustaviti svoje aktivnosti u Rusiji, smatra da su odnosi prema Rusiji na „vrlo kritičnoj točki“. „Putinova Rusija je postala protivnički igrač liberalnoj demokraciji Zapada, kako kod vanjske, tako i kod sigurnosne politike. Sustavnim potkopavanjem zapadnih demokracija, suradnjom s desno i lijevo orijentiranim populističkim strankama, povredama međunarodnog prava i međunarodnih normi – u Siriji ili Ukrajini – Rusija se nalazi na kursu konfrontacije sa Zapadom. A nama je teško na to odgovoriti", kaže Fücks.

Tako će glavni zadatak nove njemačke vlade biti razvijanje zajedničke EU-politike prema Rusiji. Fücks kod svih kancelarskih kandidata kao zadaću ne vidi uspostavu boljih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nego „ponovno definiranje odnosa između konflikta i suradnje". Riječ je o tome, smatra on, da se da do znanja gdje se za EU i Njemačku nalazi „crvena linija" koju ćemo braniti od napada.

Preko vakcine do geopolitičkih ciljeva

„Rusija koristi nesposobnost Zapada"

I Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) govori o „najnižoj točki“. No dio rješenja on vidi u Njemačkoj: „Mi jednostavno moramo biti realniji u vezi s tim što je u Rusiji moguće. Trebali bi podržati snage koje žele drugačiju Rusiju, a koje sve više odlaze u inozemstvo."

Što se tiče slučaja Navaljni, Meister kaže: „Ne trebamo se baviti populistima u socijalnim medijima, već jasno procijeniti da promjene u toj formi u ovom trenutku u Rusiji nisu moguće, ali da se srednjoročno ili dugoročno mogu dogoditi." Prema njegovom mišljenju, Navaljni je populist čija je uloga u ruskoj politici precijenjena.

Putinov režim je posljednjih godina spretno iskoristio nesposobnost Zapada da u ključnim konfliktima preuzme odlučujuću ulogu, kaže Stefan Meister. Više ne možete zaobići Rusiju, bez obzira radilo se o Siriji, Libiji ili Južnom Kavkazu, kaže ovaj stručnjak. On upozorava da je u potrazi za kompromisima gdje god je moguće potrebno više pragmatizma, a manje histerije.

I Rusija u rujnu bira novi saziv parlamenta – tjedan dana prije izbora u Njemačkoj. Za razliku od Njemačke, pobjednik se već zna i u ruskoj politici će se malo toga promijeniti – kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu.

Preporuka uredništva