Megagradovi muku muče s cijenama energije

1955. je bilo samo 11 takvih gradova. 50 godina kasnije zabilježeno ih je 50, od toga su četiri grada u Africi. Johannesburg još nije megagrad, ali već se priprema na trenutak kada će to postati. U okviru pilot projekta «Štednja energije u megagradovima» uz potporu njemačkog ministarstva znanosti i istraživanja surađuju stručnjaci i gradske uprave iz Johannesburga i Stuttgarta. Cilj projekta je korištenje energije za održivi razvoj gradova. Ovih je dana u Stuttgartu održan drugi radni sastanak projektne skupine.

Gradovi sve veći, energije sve manje

Stuttgart je po broju stanovnika treća najveća njemačka regija, no sa svoja 2,5 milijuna stanovnika manji je od Johannesburga: «Johannesburg je prilično napučen. To je gospodarsko srce Južne Afrike. Sa svojih 11 milijuna stanovnika u toj regiji živi oko četvrtina ukupne populacije Južne Afrike», kaže dr. Chris Cooper, direktor Instituta za energetsko istraživanje na Sveučilištu u Johannesburgu. Južna Afrika 65% svoje potrebe za energijom pokriva ugljenom, koji je poznati zagađivač okoliša. Cooper je na skupu u Stuttgartu upozorio kako bi rastuće cijene energije u megagradovima mogle postati problem cijelog svijeta: «Ako se gradovi šire, onda im je za to potrebna nova površina, uglavnom obradiva površina. A što će onda ljudi jesti? Ako u gradovima više nema mjesta za uzgoj pšenice odakle će ona doći? Ukoliko ju se prevozi u grad, potrebna je energija. Za 50 godina bi se mogli naći u problematičnoj situaciji ako ne pronađemo transportni način koji bi trošio manje energije i koji bi bio humaniji.»

Stuttgart kao model za Johannesburg?

Sustav javnog prijevoza u Stuttgartu spada među najbolje u svijetu. Ipak, u tom su gradu zabilježena ozbiljna zagađenje zraka, a pod novosagrađenim sajamskim dvoranama nestale su kvalitetne obradive površine. Znanstvenici i gradski oci iz Johannesburga obišli su, između ostaloga, i jedno novosagrađeno gradsko područje opremljeno najmodernijim načinom opskrbe energijom. Inženjer dr. Jürgen Görres iz Ureda za zaštitu okoliša grada Stuttgarta južnoafričkim je gostima objasnio da mjerama zaštite okoliša štede pet puta više novca od one svote koliko su one stajale.

Ciljana štednja i efikasno korištenje energije

Kompjutorski model energetskog opskrbljivača EnBW-a pokazao je koliko je važna svaka pojedina mjera. No, samo se cjelokupnim sustavom gradskih mreža opskrbe vodom, plinom, strujom ili prometnicama te promišljenim lociranjem industrijskih područja i parkova može ciljano štediti energija, a time i ostvariti pretpostavke održivosti, napominje dr. Ulrich Fahl iz Instituta za gospodarenje energijom Sveučilišta u Stuttgartu: «Važno je integrativno promatranje tog problema. Ne smijemo promatrati izolirano samo promet ili kućanstva, već djelovanje svih tih komponenti zajedno. Samo tako je moguće naći optimalno rješenje, koje istovremeno koristi sve šanse efikasnog korištenja energije.»

S malo novca veliki učinak štednje

Problem Johannesburga je problem većine megagradova: njihovi su stanovnici uglavnom siromašni. Stručnjaci naglašavaju da su i najmanje mjere uštede energije vrlo efikasne. Ulrich Fahl: «Zgrade se na južnoj zemljinoj polutci trebaju graditi tako da su okrenute prema sjeveru kako bi se mogla koristiti solarna energija. Upravo je za sirmašne stanovnike važno znati da s malo novca mogu uštedjeti puno energije.» Energiju je moguće štedjeti i u bogatim zemljama poput Njemačke, napominju stručnjaci. Oni očekuju brz porast cijena energije, a time i sve prisutniju opasnost da će transport hrane i ljudi financijski sve više i više opterećivati megagradove.