Mediji na njemačkom: Amerika miri Kosovo i Srbiju | Politika | DW | 17.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Mediji na njemačkom: Amerika miri Kosovo i Srbiju

Trump želi dobiti bodove za predstojeće izbore „pomirenjem“ Kosova i Srbije. Hoće li Srbija priznati Kosovo? Hoće li doći do razmjene teritorija? Ovo su neka od pitanja kojima se bavi tisak na njemačkom jeziku.

Thaci, Grenell i Vučić na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači 2020. godinee (AFP/T. Kienzle)

Thaci, Grenell i Vučić na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači 2020. godine

Njemački specijalni izaslanik za Srbiju i Kosovo Richard Grenel najavio je u ponedjeljak na Twitteru da 27. lipnja u Washingtonu počinje „prva runda pregovora“ između Srbije i Kosova. Kao mjera za izgradnju povjerenja, Beograd će se za to vrijeme suzdržati od traženja od trećih zemalja da povuku priznanje Kosova, a Priština neće tražiti članstvo u međunarodnim organizacijama.

„Već duže vrijeme je očigledno da vlada Donalda Trumpa želi po svaku cijenu napraviti vidljive pomake u kompliciranom odnosu između Kosova i Srbije. Ovim vanjskopolitičkim uspjehom se nada da će dobiti vjetar u leđa za predstojeću izbornu kampanju“, piše Neue Zürcher Zeitung i napominje kako je trenutak Grenelove inicijative zanimljiv s obzirom da se ovog vikenda u Srbiji održavaju parlamentarni izbori.

„Istina da nema sumnje u pobjedu Napredne stranke predsjednika Vučića, ali najava jedne tako delikatne unutarnjopolitičke inicijative je isto što i predviđanje ishoda izbora. S druge strane situacija na Kosovu je i dalje nestabilna. Nakon izglasavanja nepovjerenja premijeru Albinu Kurtiju izabrana je nova vlada, ali njegova stranka ‚Samoopredjeljenje‘ zahtijeva nove izbore. Zbog glasanja o nepovjerenju veliko je neraspoloženje među stanovništvom, što je dovelo do ozbiljne krize vlade usred pandemije koronavirusa. A i predsjednik Thaci i premijer Avdullah Hoti, koji se ne slažu oko središnjih pitanja, traže vodeću ulogu u pregovorima sa Srbijom.“

Švicarski list napominje da Grenellova najava u ponedjeljak navečer govori i o tome koliko su EU i SAD, koje su desetljećima u regiji slijedili iste ciljeve, daleko do zajedničkog djelovanja na Balkanu. To pokazuje i posjet Prištini specijalnog izaslanika EU-a za Srbiju i Kosovo i nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Slovačke Miroslava Lajčaka ovog utorka i pokušaj nastavljanja pregovora između Srbije i Kosova. „To što je Grenell nekoliko sati prije Lajčakovog posjeta najavio pregovore u SAD-u je snažan udarac u cjevanicu EU-a – pa čak iako se u Washingtonu radi prvenstveno o gospodarskim pitanjima", piše švicarski list i dodaje da Europska unija nije službeno komentirala Grenellovu inicijativu.

„Kosovski predsjednik Thaci i srbijanski ministar vanjskih poslova Dačić su se, kada je riječ o dijalogu, izjasnili da Amerikanci preuzmu vodeću ulogu. Pad svog utjecaja na Balkanu EU može pripisati samo sebi. Jer s gubitkom perspektive pristupanja EU-u za zemlje zapadnog Balkana Bruxelles je izgubio svoje najvažnije političko sredstvo. A to se posebno vidi na Kosovu, čijim građanima je još uvijek potrebna viza za putovanje u zemlje Schengena. I za predsjednika Vučića su europske integracije bile važan argument za kompromis s Kosovom", piše Neue Zürcher Zeitung.

Korektura granica"

I minhenski list Süddeutsche Zeitung piše o tome da su se Trump i Grenell odlučili na korak „bez EU-a, u nadi na vanjskopolitički uspjeh u izbornoj kampanji za predsjednika SAD-a". List napominje i da srbijanski predsjednik Vučić „isključuje priznanje Kosova“, ali propagira kao i kosovski predsjednik Thaci od 2018. razmjenu teritorija „prema etničkim kriterijima pod naslovom ‚korektura granica‘. „Ali, mnogi Kosovari su protiv toga. I EU i njemačka kancelarka Angela Merkel to odbijaju: strahuju od drugih nasilnih zahtjeva za promjenama granica. Kancelarka od 2014. organizira konferencije o zapadnom Balkanu; francuski predsjednik Macron se od 2019. snažnije bavi pitanjem Kosova. Predsjednik Thaci je u utorak govorio o mogućem sastanku sa Srbijom i Macronom u srpnju u Parizu. Ali EU je po pitanju Kosova nejedinstven. Pet članica Španjolska, Grčka, Rumunjska, Cipar i Slovačka ne priznaju Kosovo. Strahuju od jačih zahtjeva za nezavisnošću manjina u vlastitim zemljama. Isto kao i u Prištini i u Beogradu se jače oslanjaju na SAD. Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je izjavio da je Trumpova administracija bolja za Srbiju od bilo koje američke vlade koju su vodili demokrati", piše Süddeutsche Zeitung.

Velike novosti"

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o „velikim novostima", kako je Grenell u ponedjeljak napisao na Twitteru, najavljujući sastanak u Bijeloj kući. „A o čemu Trump želi diskutirati u Bijeloj kući je zagonetka“, piše frankfurtski dnevnik.

List napominje da se i na Kosovu i u Srbiji također „samo nagađa šta bi se moglo kriti iza najnovije inicijative američkog predsjednika i njegovih posilnih". „Da se Trump zabrinuo za stabilnost Balkana, to mu ne vjeruje nitko ni u Prištini niti u Beogradu.“ Iz krugova oko Albina Kurtija se čuje, piše list, kako Trump želi postići ‚povijesni cilj‘ i rasformirati američku bazu koja se na Kosovu nalazi od 1999. i „američke vojnike vrati kući“. „A da postigne takav cilj, smatraju u Prištini, Trump neće prezati ni od zahtjeva za promjenom granica. Pomjeranje granica bi, ako treba, bilo učinjeno u korist Srbije samo da se dobije suglasnost iz Beograda. (…)

No, ne može se zaključiti da su namjere SAD-a zaista takve, barem ne na temelju javnih izjava iz Washingtona. Grenell je u svom tvitu ostao pri tom da će se 27. lipnja govoriti o gospodarstvu, doduše čudno formulirano što bi se moglo razumjeti kao prijetnja: Ako sudionici ne budu bili zadovoljni diskusijom, onda će iz Washingtona otputovati na status quo‘. Treba li se to shvatiti kao upozorenje da će onaj tko ne prihvati deal a la Trump osjetiti američke konsekvence?“, pita se Frankfurter Allgemeine Zeitung i podsjeća:

„Jedno suštinsko pitanje ostaje neriješeno: Kosovo i dalje ostaje pri tome da bude priznato od strane Srbije i tako dobije članstvo u Ujedinjenim narodima. Srbija to nikako ne želi dopustiti, a u tom smislu ima i sigurnu podršku dviju članica Vijeća sigurnosti – Rusije i Kine."

Pripremio Svetozar Savić

Preporuka uredništva