Manje plina, više (prljavog) ugljena | Gospodarstvo | DW | 21.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Manje plina, više (prljavog) ugljena

Iz Rusije stiže manje plina nego ranije, a prije zime treba popuniti skladišta tog energenta. Kako proizvoditi struju, a ne trošiti (previše) zalihe plina? Nijemci rješenje vide u ekološki problematičnom ugljenu.

Termoelektrana Niederaußem

Termoelektrana Niederaußem

Njemačka vlada želi popuniti skladišta plina prije nego što počne iduća sezona grijanja. Ali, kako su se mnogi pribojavali, u međuvremenu iz Rusije stiže sve manje plina. U ovom trenutku razina popunjenosti spremnika plina iznosi 57%, plan savezne vlade je da se do 1.10. ove godine skladišta popune do 80% kapaciteta, a do početka studenog na 90%. Kako popuniti skladišta u situaciji u kojoj sve manje plina stiže iz uvoza? Rješenje je u – redukciji potrošnje.

Oko 16% električne energije u Njemačkoj se za sada proizvodi u elektranama na plin. I to se kratkoročno može promijeniti. Doduše nije moguće u tako kratkom roku povećati kapacitete proizvodnje struje uz pomoć obnovljivih izvora (s Kojima se trenutku proizvodi 42% struje) – ali se vrlo brzo može reaktivirati proizvodnju električne energije u termoelektranama na kruta goriva. Smeđi i kameni ugljen. U ovom trenutku aktivna je još uvijek 151 termoelektrana u zemlji.

Robert Habeck, savezni ministar privrede i zaštite klime

Robert Habeck, savezni ministar privrede i zaštite klime

A što je s dekarbonizacijom?

Znači li to da Nijemci odustaju od planova kojima su ustvari htjeli okrenuti leđa ugljenu? Ne bi trebalo biti, tako se barem tvrdi. Prije dvije godine je savezna vlada odlučila da bi 2038. trebalo ugasiti i posljednju elektranu na ugljen. U međuvremenu su porasle i ambicije, počelo se govoriti konkretno o još ranijem datumu dekarbonizacije u energetskom sektoru – kao rok za gašenje termoelektrana spominjala se godina 2030. Ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck (Zeleni) ne odustaje od tih ciljeva, bez obzira na činjenicu da bi već uskoro Nijemci trebali početi "ložiti” puno više ugljena nego do sada.

Za početak bi, kako planira savezna vlada, trebalo koristiti one termoelektrane koje se naziva "rezervom za slučaj nužde”. One nisu dio sustava proizvodnje električne energije, ali još uvijek nisu ni kompletno ugašene jer ih se čuvalo za potrebe izvanrednih situacija. Na raspolaganju je teoretski i „posljednja rezerva", kako se naziva elektrane na smeđi ugljen, koje se više ne koristi za proizvodnju električne energije zbog toga što smeđi ugljen ima znatno goru klimatsku bilancu od kamenog.

Prljava (privremena) proizvodnja energije

Koncem 2018. Nijemci su zatvorili posljednji aktivni rudnik u kojem se vadio kameni ugljen. Tijekom prošle godine više od 50% potrebnog ugljena Nijemci su uvezli iz Rusije. Ruski ugljen se bez problema može nadoknaditi, tvrdi Alexander Bethe iz Udruženja uvoznika kamenog ugljena u izjavi za ZDF. U Njemačkoj se još uvijek kopa smeđi ugljen.

Više struje zu pomoć ugljena – ta deviza bi trebala vrijediti samo do ožujka 2024. Tako barem predviđa vladin nacrt zakona. Prije rata u Ukrajini, Nijemci su 55% plina uvozili iz Rusije, trenutno je ovisnost opala na 35%, a do ljeta 2024., kako se planira, ovisnost bi se trebala smanjiti na 10%.

Atomske elektrane nisu alternativa

Odustajanje od gašenja posljednje tri još uvijek aktivne nuklearne elektrane ili čak revidiranje izlaska iz atomske energije za vladu u Berlinu nije alternativa. Do tog je zaključka došla revizija od strane Saveznog ministarstva za gospodarstvo i zaštitu klime, odnosno Saveznog ministarstva za okoliš i zaštitu potrošača.

Šef uprave energetskog koncerna RWE iz Essena, Markus Krebber, također je isključio mogućnost produženja rada posljednjih (još uvijek) aktivnih nuklearki i nakon kraja ove godine.

Dodatne mjere

Osim povratka ugljenu, Habeck je prezentirao i neke druge ideje za uštedu potrošnje plina. Spomenuo je financijske poticaje industriji kako bi motivirao tvrtke da smanje potrošnju. Plin u Njemačkoj nije  samo važan kao energent za grijanje stanova, već prije svega kao sirovina u industriji.

Njemačka: Može li se bez ruskog plina?

Savezna vlada se već neko vrijeme trudi i oko uvoza plina iz drugih zemalja. Počela je gradnja LNG-terminala preko kojih je moguć uvoz ukapljenog plina. A i potrošači bi mogli doprinijeti znatoj uštedi potrošnje plina, stručnjaci kažu da je za to dovoljno „spustiti" temperaturu u stanu ili kući za samo par stupnjeva.

Kasnije u mirovinu

Nakon najave produženja rada termoelektrana, reagirali su i njemački energetski koncerni. RWE je potvrdio da će ta najava imati određenih kadrovskih posljedica. Konkretno RWE obustavlja slanje svojih radnika u prijevremene mirovine. „RWE Power će prilagoditi svoje kadrovske planove u elektranama i površinskim kopovima novim potrebama. A to se odnosi na nekoliko stotina radnih mjesta", izjavila je jedna glasnogovornica RWE-a za današnje izdanje lista "Rheinische Post".

Radnici koji su trebali otići u prijevremenu mirovinu zbog postupnog gašenja termoelektrana, sada su potrebni energetskim kompanijama. Oni će zato nešto kasnije u mirovinu, kaže RWE. Osim toga se planira i zapošljavanje stručne radne snage s „eksternih tržišta rada".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva