Manje kriminala, više straha | Politika | DW | 08.05.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Manje kriminala, više straha

Njemačka je jedna od najsigurnijih zemalja na svetu. To potvrđuju statistički podaci Njemačke policije. Ipak, mnogi građani nisu se nikada osjećali tako nesigurno kao sada. Zašto?

Pogledajte video 02:54

#DE_facto: Je li Njemačka postala nesigurna zemlja?

Njemački ministar policije Horst Seehofer je u utorak (8.5.) prvi put na toj dužnosti predstavio statističke podatke o krivičnim djelima počinjenima na prostoru Njemačke. Mnogi naslovi u novinama već su prije toga glasili: „Najveći pad kriminala u posljednjih 25 godina", „Za petinu smanjen broj provala u kuće i stanove" ili „Znatan pad nasilja među mladima".

Međutim, takvi novinski naslovi u Njemačkoj 2018. godine malo znače, prije svega zato što su emocije u toj zemlji sve češće važnije od činjenica. Zato što su samo loše vijesti – vijesti.

Christian Pfeiffer je stručnjak za analizu statističkih podataka policije. On je najpoznatiji njemački kriminolog, bio je direktor istraživačkog Instituta za kriminologiju i ministar pravosuđa njemačke savezne pokrajine Donja Saska. Ima li on ima odgovor na pitanje zašto se mnogi ljudi ne osjećaju sigurno iako je broj krivičnih 2017. u usporedbi s 2016. smanjen na 5,76 milijuna (-10%).

„Mediji pojačavaju osjećaj nesigurnosti"

Christian Pfeiffer

Christian Pfeiffer

„Naravno da je to s jedne strane medijski fenomen, jer samo loše vijesti su prave vijesti", kaže Pfeiffer. On objašnjenje za takav stav nalazi u svakodnevnom televizijskom programu. „To je potpuno ludilo. Skoro da nema večeri a da televizije ne prikazuju neki krimić ili seriju. Preplavljeni smo ubojstvima i napadima. Zato nije ni čudo što ljudi neke stvari generaliziraju i što to utječe na osjećaj sigurnosti – iako je nasilni kriminal u prošloj godini znatno smanjen".

Mediji su jedno, a emocije nešto sasvim drugo. „U Njemačkoj postoji osjećaj nesigurnosti jer u zemlji ima mnogo stranaca. S gubitkom tog komadića domovine i zaštićenosti, gubi se i osjećaj sigurnosti", konstatira Pfeiffer. Njemačka trenutno prolazi kroz ono kroz što prolazi svaka useljenička zemlja kada u nju odjednom dođe mnogo migranata. „To je svojevrsna faza nesigurnosti, jer su ljudi desetljećima navikavani da bi stranci mogli biti opasni". To se prije svega odnosi na velike gradove gdje se broj doseljenika u posljednjih nekoliko godina znatno povećao. Ali do toga nije došlo zbog povećanja kriminaliteta, već zbog osjećaja gubitka domovine.

Statistički podaci policije o kriminalnim (ne)djelima ovoga puta posebno su fokusirani na strance, dakle na doseljenike. Teško je uraditi nekakvu usporedbu s prošlom godinom, jer su u statistiku uračunate i one osobe koje su stekle status izbjeglica (npr. politički proganjane osobe). Pod pojmom „doseljenik", u Njemačkoj se podrazumijeva tražitelje azila, osobe koja imaju tzv. „Duldung" (privremenu dozvolu boravka), „subsidijarnu zaštitu" (u pravilu ratne izbjeglice), kao i mali kontingent izbjeglica koje su prihvaćene u Njemačkoj preko međunarodnih humanitarnih programa.

Prema statističkim podacima, osumnjičenih doseljenika ima više nego što je (u postocima) njihov udio u ukupnom broju stanovništva. Riječ je o sitnim krađama, silovanjima, seksualnim napadima, teškim i opasnim tjelesnim povredama, pljačkama ili provalama. Međutim, za takvu statistiku postoji jedan dodatni razlog: „U slučaju stranaca duplo je veći rizik da oni budu prijavljeni, nego Nijemci", objašnjava Pfeiffer.

Pad broja registriranih kaznenih djela u Njemačkoj (grafički prikaz po godinama)

Pad broja registriranih kaznenih djela u Njemačkoj

Problematična grupa: mladi

Veoma važni elementi su također i starost odnosno spol osumnjičene osobe. „Mladi ljudi, između 14 i 30 godina, su i prije 2014. godine, dakle, prije izbjegličke krize, bili problematična grupa. U grupi osumnjičenih za krivična djela njih je bilo oko 50%, iako ih ima samo 9%u odnosu na ukupan broj stanovnika Njemačke". Kada je riječ o ratnim izbjeglicama, svaka četvrta osoba je muškog spola (mladi muškarci), a kod doseljenika iz Sjeverne Afrike čak svaka druga. To su dakle osobe koje najčešće nemaju nikakvu perspektive da ostanu u Njemačkoj i čije su supruge ostale u njihovim domovinama. „Odsustvo žena veoma je značajno, bez njih je mačo-kultura dosta izraženija", ukazuje njemački kriminolog.

Bi li spajanje obitelji bilo rješenje za smanjenje kriminala? Pfeiffer kaže da je to moguće, ali istovremeno naglašava i to da on ima razumijevanja za stav njemačke vlade: „Razumijem to što Njemačka jednostavno vidi granice socijalne zaštite doseljenika".

Investicije umjesto štednje

Christian Pfeiffer ima međutim manje razumijevanja za oštriji kurs štednje njemačkog ministra financija Scholza, prije svega kada je riječ o razvojnoj pomoći. On kaže da bi ministru bilo bolje da se okrene ideji ministra za privrednu suradnju i razvoj Gerda Müllera. „On ima jako pametan plan, a to je da njemačke firme uz pomoć javnih sredstava otvaraju radna mjesta u zemljama iz kojih izbjeglice dolaze". To bi otvorilo perspektive ljudima u njihovim domovinama, vjeruje Pfeiffer, „a možda bi išlo i u korist statističkim podacima njemačke policije".

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Audios and videos on the topic