Makedonsko-bugarski spor oko Goranaca

Dvadesetak mladih i nekoliko obitelji strpljivo čekaju pred zgradom u Sofiji u kojoj se nalazi Agencija za Bugare u inozemstvu. Svi su s Kosova i svi su podnijeli molbe za priznavanje bugarskog podrijetla, odnosno bugarskih korijena. Šanse za pozitivan odgovor na njihove molbe su velike, iako ima i onih čije se zahtjeve odbija, kaže za DW direktor Agencije Rosen Ivanov.

Članstvo u KUD-u dovoljno za bugarske korijene

Dobivanje potvrde da je netko bugarskog podrijetla automatski znači i određene prednosti: dobivanje dozvole za privremeni boravak, pravo na bugarsko državljanstvo i privremenu osobnu iskaznicu s rokom valjanosti od pet godina. Procedura za dobivanje bugarskog državljanstva je duga i spora, nadležno je Ministarstvo pravosuđa, a okončava se ukazom predsjednika države. Za razliku od te procedure, dobivanje dokumenta koji potvrđuje bugarsko podrijetlo odvija se bez takvih birokratskih prepreka.

„Povijest, naglašavam, nije važna. Važno je ono kako se ljudi osećaju“, kaže Ivanov. „One koji imaju potvrdu o bugarskom podrijetlu ne poziva se na intervjue, one koji to nemaju, njih se pita kada su rođeni i da li se osećaju kao Bugari“, objašnjava direktor Agencije za Bugare u inozemstvu.

Ako neki kandidat nema dokaz o vlastitim bugarskim korijenima, on može kao dokument uz molbu podnijeti i dokaz o članstvu u nekom bugarskom kulturno-umjetničkom društvu (KUD) u inozemstvu.

„Ne naplaćujemo tisuću eura za potvrde“

Od kraja ožujka ove godine, takav dokument izdaje i Udruženje Bugara na Kosovu. „Do sada Kosovari nisu pokazivali veliko zanimanje za bugarske putovnice i ne znam što se u međuvremenu dogodilo da se situacija promijenila. Tvrdnje da na Kosovu naplaćujemo tisuću eura za dobijanje potvrde su netočne. Kod nas je to besplatno“, tvrdi Ivanov.

On dodaje da je od 2009. godine do danas samo 39 građana Kosova podnijelo molbe za priznavanje bugarskog podrijetla, a da je njih 32 dobilo pozitivan odgovor. Direktor Agencije za Bugare u inozemstvu tako demantira tvrdnje iznijete u nedavnom izveštaju DW-a. „Njemačka je od 2005. do danas uvela u svoje državljanstvo četiri milijuna stranaca, a nas razapinju na križ zbog 30 putovnica“, zaključuje Ivanov.

Makedonsko-bugarski spor

Bivši direktor Agencije, prethodnik Rosena Ivanova, Spas Tašev, ocjenjuje da je problem s etničkom pripadnošću ljudi na jugu Kosova samo dio „ukupnog makedonsko-bugarskog spora“.

Njegovo mišljenje dijeli i stručnjak Agencije Jordan Kolev, inače doktor povijesti: „Makedonija baca novac na oko 8.000 Goranaca na Kosovu pokušavajući od njih napraviti islamizirane Makedonce. Iste takve pretenzije ima i Bosna, kada je riječ o Bošnjacima s Kosova koji tvrde da su Bugari. Sarajevo želi priključiti te ljude Titovoj, bošnjačkoj naciji islamiziranih Slavena“, kaže Kolev. On ipak priznaje da se „ne osjećaju svi Goranci kao Bugari“ i da „priznavanje bugarskih korijena ne znači samo po sebi i etničku pripadnost“.