Majdanpek: Je li će kopati zlato i ispod naših kuća? | Gospodarstvo | DW | 03.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Majdanpek: Je li će kopati zlato i ispod naših kuća?

Kineska tvrtka koja vodi rudnik zlata u Majdanpeku uporno kopa i obližnje brdo. Građani prosvjeduju, ali država Srbija je odobrila "sanaciju" pukotine u stijeni.

Sirene za uzbunu u Majdanpeku su normalna stvar. Kao i česte eksplozije. Rudnik zlata i bakra kineske kompanije Zijing Mining radi punom parom. U tom rudniku koji se nalazi u samom gradu radi čak četvrtina stanovnika Majdanpeka. Ali svi ljudi iz tog grada, njih šest do sedam hiljada, strahuju od širenja rudnika.

Jedan drugi simbol Majdanpeka, planina Starica, od početka lipnja je ugrožena zbog miniranja: „Miniranje Starice je bio prvi šok za nas“, kaže jedan od mještana. „Stvarno je kamenje padalo ovdje ljudima iznad kuća i mi se svaki put bojimo da se nešto može desiti. Ovakvim miniranjem se samo može pogoršati stanje u kome se mi nalazimo."

Aktivisti i mještani zato već dva tjedna kampiraju i prosvjeduju na vrhu planine. Pokušavaju zaustaviti radove.

Do vrha Starice stiže se uskom, šumovitom, planinarskom stazom. Hoda se skoro dva sata, uz cvrkut ptica i šuškanja iz dubokog grmlja. Ali sam uspon uopće nije pjesma, prilično je strm.

Prosvjednici na Starici

Prosvjednici na vrhu brda žele "svojim tijelima" štititi obilježje grada

Ne znamo uopće što rade

Na vrhu su prosvjednici. Nekoliko šatora, između drveća razapete zastave, s grana u vrećicama visi hrana koju tako čuvaju od životinja. Pogled je i lijep i zastrašujući. Maleni Majdanpek u kotlini sa svih strana okružen rudnikom, a tik ispod vrha – bageri i kamioni.

„Nije bilo drugog izlaza“, kaže Vladimir Božić, predstavnik grupe građana „Ne dam“. „Cilj je da jednom konačno saznamo za te granice rudnika, jer ako oni ovako nastave, ne bi me iznenadilo da sutra dođu u moju sobu i da tu moraju ’rčkaju’ – kao što su i sad rekli – zbog naše sigurnosti.“

Božić nije bio kod kuće od početka prosvjeda sredinom lipnja. Kaže kako su svi u Majdanpeku vezani za Staricu, ona se vidi sa svakog prozora u gradu. Isto kao i rudnik. Ljudi su zabrinuti zbog toga što je rudnik intenzivirao miniranja, tako da se kamenje obrušava sve do naseljenog dijela grada. A ljudi pri tom i ne znaju, zašto se to radi.

Pogled sa Starice na strojeve rudarske kompanije

Pogled je zastrašujući...

„Majdanpečani su uvijek živjeli uz rudnik, to je sastavni dio našeg života. Ali, mislim da je nedopustivo da u 21. stoljeću mi nemamo nikakvu informaciju. Mislim da zaslužujemo znati, što nam se sprema“, kaže Božić. On podsjeća i kako su se iz sela oko Bora mnogi odselili upravo zbog ove kineske rudarske kompanije.

Međusobne prijave policiji

Do okupljališta prosvjednika ubrzo stiže i policija nakon prijave radnika Zijina. Tvrde kako ih „ometaju u radu“. Nakon što su pregledane sve stvari u kampu i uzeti podaci svih prisutnih, uključujući i ekipu DW, Predrag Brandušanović iz organizacije „Evropski Majdanpek" podnio je prijavu protiv Zijina zbog „ugrožene sigurnosti onih koji kampiraju".

Brandušanović podržava proteste od samog početka. Kaže da s rudnikom ima mnogo problema i nepoznanica. On prije svega ne vjeruje tvrtki Zijin – niti što radi, niti zašto. A posebno što, kako tvrdi, miniranje izvode na parceli koja im ne pripada.

Uviđaj policije među prosvjednicima

Rudnik prijavljuje prosvjednike, prosvjednici prijavljuju rudnik...

„Na stranici republičkog Geodetskog zavoda smo vidjeli kako parcela 624/1 i dalje pripada državi Srbiji i kako je predana na korištenje Javnom poduzeću Srbijašume. Nigdje ne piše da je data na korištenje Zijinu, niti postoji neki podnesak. Kada smo to vidjeli, mi i ti momci koji su sad gore u kampu, odlučili smo kako je jedini način zaustavimo te radove tako što ćemo zauzeti neku poziciju: osobno, tijelima braniti dalje aktivnosti na tom grebenu“, kaže Brandušanović.

„Imamo sve dozvole"

Nešto kasnije u Zijinu, uz kineski čaj od sjemenki suncokreta i bundeve, direktor ogranka Majdanpek Ximing Jian za DW kaže kako rudnik zlata i bakra, otkako su oni došli, zapošljava 900 radnika više nego ranije. Utjecaj tvrtke na privredu i na nezaposlenost veoma je značajan. U tehnologiju je, dodaje, uloženo više od 700 milijuna dolara.

Ximing Jian objašnjava da, pored Južne i Sjeverne oblasti u Majdanpeku, Zijing Mining ima još tri rudnika: Bor, Novo Cerovo i Jamu. Ali zašto uopće diraju planinu Starica? Direktor Ximing Jian odgovara kako tako „saniraju dijelove u rudniku koji nisu sigurni“.

„Što se tiče Sjevernog dijela, radovi iz doba osamdesetih godina, zbog loših poteza tadašnjeg rukovodstva stvorili su velike nevolje. Stvorila se veoma visoka pukotina i jedno veliko jezero u koje se akumulira kisela voda. Naš cilj je da sada sredimo sve te nepravilnosti", kaže Ximing Jian.

Plakat tvrtke pred rudnikom u Majdanpeku

U tvrtki Zijin tvrde kako čine sve za zaštitu okoliša - i kako imaju sve dozvole

On napominje kako svugdje imaju isto načelo rada: poslije kopanja i eksploatacije, oni ponovo ozelene te dijelove i vrate ih u prvotno stanje. Cilj im je, kako kaže; prvi „zeleni rudnik“ u Srbiji, a najveći ponos bit će im botanički vrt na mjestu gdje je sad jalovište. Tako je, kaže, napravljeno i u Kini. Vjeruje kako će se prve promjene vidjeti za pet godina.

Država odobrila „spašavanje" planine

Ako je to točno, zašto se onda prosvjeduje na vrhu Starice? „Pojma nemam“, odgovara Ximing Jian. Svi građani su se mogli raspitati o radovima tijekom Dana otvorenih vratiju koju su nedavno priredili u upravi kompanije. A na pitanje o vlasništvu parcele ispod Starice, kaže nam kako tvrtka "ima sve potrebne dozvole za rad”.

U Ministarstvu rudarstva Srbije na upit DW, potvrđuju kako Zijing Mining ima sve dozvole za rad i kako je sve prijavljeno – i geološkim i rudarskim inspekcijama, kao i inspekcijama općine Majdanpek. Osigurane su i sve potrebne suglasnosti. U odgovoru stoji i da su inspektori, nakon utvrđivanja opasnosti, „naložili Zijing Mining neka hitno započne radove na uklanjanju šume i raslinja, a potom i na sanaciji napuknute kamene mase na Sjevernom području, uz suglasnost imaoca prava na katastarsku parcelu – JP Srbijašume.“

Obronak brda pred rudnikom Majdanpek

Doista: država Srbija je dopustila "uklanjanje raslinja"

„Inspekcijski nadzor izvršili su rudarski i geološki inspektori koji su na licu mjesta utvrdili kako je kosina u sjeveroistočnom djelu površinskog kopa, na kraju pristupne staze, strma, skoro vertikalna. I da je masa stijene ispucala horizontalnim, vertikalnim i kosim pukotinama, a izmjereni kut kosine koja je formirana starim rudarskim radovima iznosi 51 stupanj u visini od 130 metara, što je znatno više od propisanog", navode iz Ministarstva. Dodaju i da su naložili inspekcijski nadzor koji traje, kako bi se utvrdilo je li se radovi na sanaciji izvode „u skladu s projektom”.

Nitko nikome ne vjeruje

Predrag Brandušanović iz organizacije „Evropski Majdanpek“ ne vjeruje niti u namjere države. Sumnja kako iza toga stoje druge namjere i strahuje kako će Zijing Mining “iskopati sve što može prodati i jednostavno otići”.

Komunikacija između rudnika i mještana nije dobra, to potvrđuje i zamjenik predsjednika Skupštine općine Majdanpek Slaviša Božinović. Uz pažljivo birane riječi, kaže da se lokalna samouprava o tome ništa ne pita: „Smatram da nas se treba pitati, ipak je to na teritoriju općine Majdanpek. Moje je mišljenje kako možemo razgovarati i iznijeti sve relevantne argumente, i s jedne i s druge strane – da bismo to razjasnili. I među sobom, a prije svega građanima, onima koji se boje da se rušenjem Starice ugrožava sam grad, odnosno građani Majdanpeka.“

Spomenik rudarima u Majdanpeku

Majdanpek je stari rudarski gradić: hoće li mještani morati otići zbog rudnika?

A građanima Majdanpeka i dalje su svakodnevica sirene, eksplozije i tutnjava kamenja. Čuli su priče da najveća količina rude zlata i bakra leži upravo ispod samog mjesta. Ne znaju, hoće li se morati odseliti kao što to moraju mještani sela u okolini Bora. Za sada imaju informacije samo iz medija i društvenih mreža, a to, misle oni, nikako nije dobro. Jer, ako moraju seliti, neka im to i kažu što prije.