Mađarski zakon o medijima - na tragu Berlusconija i Lukašenka | Kultura | DW | 22.12.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Kultura

Mađarski zakon o medijima - na tragu Berlusconija i Lukašenka

Novi zakon o medijima stupa na snagu 1. siječnja 2011. - za brojne kritičare to je međutim datum stupanja na snagu zakona o cenzuri u Mađarskoj i prestanka postojanja slobode tiska i medija. Oštra ocjena, ali svakako ne bez osnova, smatra mađarski književnik György Dalos koji živi u Berlinu: „Ovaj zakon centralizira medijski sustav zemlje na način na koji ne pamtimo od 1989. Praktički se time želi zabetonirati postojeća struktura moći - kao da se vladajuća stranka sprema na vlasti ostati barem 30 godina."

Pretpostavke za tako nešto čak i nisu toliko nepovoljne. Stranka premijera Viktora Orbána Savez mladih demokrata (Fidesz) je na izborima u travnju osvojila više od dvije trećine mjesta u parlamentu. S tom podrškom u zaleđu je Orbán pristupio temeljitom preustroju državnih i upravnih struktura. Kontrola medija i sankcioniranje nepoćudnih kritičara vlasti dio je te politike.

Viktor Orban

Viktor Orban, jaki čovjek Mađarske

Medijski savjet te tuži, medijski savjet ti sudi

Još prije no što se sporni Zakon o medijima uopće našao pred zastupnicima, vlada je u srpnju osnovala novi državni nadzorni organ - Nacionalnu službu za medije i informacije. Ona odlučuje između ostalog i o proračunu javno-pravnih radijskih i televizijskih postaja, jednako kao i državne novinske agencije MTI. A tijekom listopada je uspostavljen i tzv. "Medijski savjet" koji ima velika ovlaštenja. Zadatak mu je kontroliranje rada novinara - njima je ubuduće obaveza da izvješćuju "odmjereno i realno", poštivajući kršćanske, nacionalne i patriotske vrijednosti. Pri tome upravo taj medijski savjet odlučuje što ovim smjernicama odgovara a što ne, a raspolaže i s mogućnošću sankcioniranja neposlušnih novinara.

U međuvremenu su javno-pravni mediji dobili nove direktore - naravno one poslušne premijeru Orbanu. Istovremeno je promijenjena i struktura medijskih kuća, čime se izbjegava obaveza formiranja sindikalnih podružnica unutar njih.

Demonstranti u Budimpešti

Nisu svi suglasni s novim zakonom - demonstranti u Budimpešti

Nemoćna oporba

Promijeniti bilo što u toj medijskoj politici za oporbu je gotovo nemoguće, smatra književnik Dalos: niti socijalisti niti zeleni nemaju nikakve šanse protiv Orbanove dvotrećinske većine. „Analiza vijiesti radija i televizije pokazuje da se tu oporba gotovo uopće više ne pojavljuje, a kada se o njoj i izvješćuje, onda negativno, kao o korumpiranim postkomunističkim političkim protivnicima. U Mađarskoj je već i danas moguće u medijima gušiti kritiku", naglašava Dalos.

Na sljedećoj stranici: Kritika iz Europe


Malo je teže s kritikom u inozemstvu. Zbog toga Györgya Dalosa ne čudi da vlast u Budimpešti gotovo paranoično reagira na kritička izvješća zapadnih medija: „Zapadni liberalni mediji se optužuju da pod utjecajem izdajničkih intelektualaca vode kampanju protiv Mađarske, a svaki oblik kritika se proglašava klevetom. Europski partneri bi na to trebali reagirati", smatra Dalos.

Symbolbild Pressefreiheit Zensur Politik

Cenzura medija nespojiva je s europskim vrijednostima

Kritika iz Europe

U tim svojim zahtijevima on nije usamljen. Tako je i predsjednik kluba zastupnika njemačke stranke Zelenih Jürgen Trittin zatražio da mađarska vlada odmah poništi taj zakon kada 1. siječnja preuzme predsjedavanje Europskom unijom. "Takav udar na slobodu medija, kakav je izvršila desnokonzervativna mađarska vlada nije u skladu s predsjedavanjem zemlje Europskom unijom", smatra Trittin. On je Orbana usporedio s preminulim austrijskim desnim populistom Jörgom Haiderom: "Europske vrijednosti ne smiju biti žrtvovane prizemnom nacionalizmu. To je važilo za Haidera i važi sada za Mađarsku."

A žestoko je na mađarski zakon reagirao i luksemburški ministar vanjskih poslova Jeana Asselborna. "Europska komisija se mora hitno suprotstaviti ovim planovima. Oni su suprotni i duhu i slovu europskih ugovora." S obzirom na mađarsko preuzimanje predsjedanja EU-om, dodao je: "Postavlja se pitanje je li jedna ovakva zemlja uopće dostojna predvoditi Europsku uniju."

Autori: K. Verseck/rtr/Z. Arbutina

Odg. ur.: D. Dragojević

Stranica 1 | 2 | Čitav članak

Preporuka uredništva