Loša vremena za džeparoše, odlična za prevarante

Javni prijevoz, željezničke stanice, pločnici i trgovi prilično su prazni ovih dana. Zabranjena su okupljanja, mnogi ljudi rade od kuće. To su loša vremena za mnoge kriminalce.

"Još nema službene statistike kako se mjere izolacije za vrijeme pandemije odražavaju na stopu kriminala u Njemačkoj", kažu u Saveznom zavodu za kriminalistiku na upit DW. Pa ipak, nekih naznaka ima, kako nam je rečeno u pokrajinskim ministarstvima unutarnjih poslova.

U najmnogoljudnijoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji znatno je opao broj prijava zbog provala i džeparenja u razdoblju od 1. ožujka do 5. travnja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Tako su provale u stanove pale za trećinu s 2.483 na 1.620. Džeparenja je dvostruko manje – 1.857 u usporedbi s 3.592.

Pokrajinski zavod za kriminalistiku Donje Saske je uspoređivao tjedan između 30. ožujka i 5. travnja – kada su već važila stroga pravila izolacije – s istim tjednom prošle godine. Kažu, ima 45 posto manje nanošenja tjelesnih ozljeda, 50 posto manje provala i preko 90 posto manje džeparenja.

Objašnjenje je jasno – džeparenja su u vrijeme držanja fizičkog odstojanja i izbjegavanja gužvi gotovo nemoguća misija. Provalnici rjeđe obijaju stanove jer je većina građana sve vrijeme kod kuće.

„Kad su zatvoreni kafići, diskoteke i pivnice tamo onda nema ni tuča", kaže nam Christian Pfeiffer, jedan od najpoznatijih kriminologa Njemačke.On procjenjuje da će se pad stope kriminala vidjeti i kod delikata u vezi s drogom jer se trgovina narkoticima također često obavlja u javnom prostoru.

Kreativni prevaranti

No, kako kaže jedna njemačka poslovica: muka tjera na kreativnost. Tako su i kriminalci nanjušili druge prilike. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji je privremeno obustavljena isplata pomoći ugroženim malim poduzetnicima jer su svoje prsti umiješali prevaranti.

Nadležni upozoravaju na novu verziju prevare sa starijima – prevaranti zovu i izdaju se za unuke koji su oboljeli od koronavirusa pa traže novac za liječenje. Ili zvone na vrata prerušeni u medicinsko osoblje koje tobože treba testira ukućane na koronu, a onda kradu.

Sebastian Fiedler, predsjednik Saveza njemačkih kriminalističkih službenika, kaže da je postavljano mnogo lažnih portala na kojima se nude sredstva za dezinfekciju, lijekovi ili maske. Mušterije uplate novac, ali nikada ne dobiju robu.

Ili je dobiju – ali su u pitanju plagijati. Ta vrsta prevare je još opasnija jer ljudi mogu pomisliti da su efikasno zaštićeni od virusa. „Kriminalci takvom robnom piraterijom ostvaruju neopisive profite – i to na račun tuđeg zdravlja", kaže Fiedler za DW.

Kriminolog Pfeiffer upozorava na još jednu mogućnost: „Kada recimo barovi padnu pod stečaj, mafija ih može ih jeftino kupiti i ubuduće koristiti za pranje novca."

Fiedler vjeruje da će se pojačati aktivnosti lihvara, kao tradicionalna grana organiziranog kriminala. Jer, mnoge male tvrtke će biti u financijskim poteškoćama. „Ili će im posuđivati novac po suludim kamatnim stopama ili će preuzimati čitave firme", kaže on. „Uopće, čini mi se da se kriminal premješta u tamnu zonu."

Jer, dok građani obično ne oklijevaju pozvati policiju kada ih neko pokrade na ulici ili im provali u stan, daleko je veći broj neotkrivenih slučajeva iznude ili pranja novca. Moguće je da će policijske statistike službeno pokazati veliki pad broja kaznenih djela, ali da isto tako nećemo moći biti sigurni u pouzdanost tih brojki.