Litvanici iseljavaju, Ukrajinci dolaze na njihovo mjesto | Priča dana | DW | 22.09.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Litvanici iseljavaju, Ukrajinci dolaze na njihovo mjesto

Litva ima sličan problem kao i Hrvatska: tisuće građana napušta zemlju u potrazi za boljim poslom na zapadu EU-a. No istodobno se na „gastarbajtere“ koji popunjavaju njihova mjesta gleda sa skepsom.

„Ozlijeđeni stranac leži na mom balkonu! Pomozite!" Ovako je započeo slučaj koji već mjesecima zaokuplja pozornost litvanske javnosti. Poziv je upućen hitnoj pomoći u Kaunasu, drugom po veličini gradu ove baltičke države. I zaista nakon dolaska policajaca i hitne pomoći se pokazalo da uspaničeni poziv nije bio plod mašte: jedan ozlijeđeni i jedan mrtvi Ukrajinac i podmetnuti požar. Usred Kaunasa. Brzo se razjasnilo da se radilo o svađi oko novca  između nekoliko građevinskih radnika iz Ukrajine. I alkohol je naravno odigrao ulogu. No javnost nije toliko zaokupila smrt građevinskog radnika iz Ukrajine koliko pitanje budućnosti zemlje i njezinog identiteta.

Litva nestaje

Litauen, Vilnius: (Delfi/T. Vinickas)

Na gradilištima uglavnom - stranci

Dovoljno je pogledati statistike: početkom devedesetih u Litvi je živjelo 3,7 milijuna stanovnika, danas gotovo milijuna manje – 2,8 milijuna. Najveći razlog ovom dramatičnom padu broja stanovnika je iseljavanje: Irska, Velika Britanija, Njemačka i Norveška su zemlje u koje je u potrazi za boljim životom otišlo gotovo milijun Litvanaca. Situacija koja se ponavlja i u drugim novim članicama Europske unije, kako baltičkim tako i onim na jugoistoku Europe. Sociolozi predviđaju da će 2050. u Litvi živjeti samo dva milijuna Litvanaca. Rješenje za drastični nedostatak radne snage već sada mnogi vide u useljavanju i to prije svega iz bivših sovjetskih republika Ukrajine i Bjelorusije. Za doseljenike iz bivših sovjetskih republika Litva je višestruko privlačna: relativna blizina i činjenica da još uvijek mnogi ovdje govore ruski. A Litva je odlučno podržala Ukrajinu u sukobu s Rusijom oko Krima. Legalno u Litvi živi ok 54.000 stranaca, ali se procjenjuje da ih je puno više.

Legalno ili ilegalno?

Pogledajte video 04:33
Now live
04:33 min

Litvanski zid na granici s Rusijom

Tako i 38-godišnji Jaroslav redovito boravi u glavnom gradu Litve Vilniusu. Kao „turist". Ovaj fizioterapeut ovdje zaradi mnogo više nego što bi mogao kod kuće u Ukrajini. „Ovdje sat masaže košta i do 70 eura. Ja i kad nudim sat za 10 do 20 eura, mogu dobro zaraditi", kaže. On vjeruje da potražnja za maserima postoji samo zato jer su domaći emigrirali na zapad EU-a.

No za razliku od Jaroslava, većina Ukrajinaca u Litvi boravi legalno. Neki poslodavci čak svojim „gastarbajterima" plaćaju i pola stanarine. „Moji radnici dobivaju 4,5o eura satnicu. I spremni su raditi deset do dvanaest sati dnevno. Toliko ne bi mogli nikada zaraditi u Ukrajini", kaže Alexander, šef jedne građevniske brigade koja trenutno radi u predgrađu Vilniusa.

Ne previše stranaca"

Litauen, Vilnius: (Delfi/L. Kasiunas)

Laurynas Kasciunas

Za mnoge Litvance je dolazak stranih radnika problematičan upravo zbog ovog snižavanja satnica. „Gastarbajteri smanjuju satnice i rade posao koji bi mogli obavljati Litvanci koji su trenutno svuda po Europi. Vlada bi morala učiniti nešto za povećanje nataliteta i poboljšati uvjete kako bi ljudi ovdje ostali", kaže Laurynas Kasciunas, zastupnik desne oporbene Homeland Union. No Narija Putinaite sa Sveučilišta u Vilniusu ne smatra da Ukrajinci i Bjerorusi oduzimaju radna mjesta. „Za to nema dokaza", kaže profesorica i bivša zamjenica ministra za znanost i obrazovanje. „Litvanci već 15 godina napuštaju zemlju, od ulaska u EU. Tada ovdje još nije bilo Ukrajinaca", zaključuje Putinaitis. Ona smatra da bi vlada trebala više ulagati u programe integracije stranaca. No istodobno priznaje: „Mnogi Litvanci ne žele previše stranaca u svojoj zemlji."

Neizbježno skretanje udesno

Litauen Protest gegen die Rote Armee (Getty Images/AFP)

Povijest pod okupatorima - prosvjed protiv Sovjetskog Saveza 1991. u Vilniusu

Sociolog Vladas Gaidys smatra da se u Litvi nalazi slično raspoloženje kao i u ostalim zemljama istočne Europe koje su u svojoj povijesti često doživjele osvajanja i stranu vlast i sada se grčevito bore za nacionalni identitet. „Prvo smo imali polonizaciju, zatim je došlo rusko carstvo i na kraju Sovjetski Savez", kaže Gaidys.

No za razliku od ostalih istočnih članica EU-a, izbjeglička kriza od 2015. u Litvi ne igra neku ulogu. Ultra-desna Litvanska nacionalistička unija na parlamentarnim izborima nije prešla ni prag od 4 posto.

No svi naši sugovornici, i konzervativni zastupnik Kasciunas kao i znanstvenica Putinaite i sociolog Gaidys su jedinstveni u ocjeni da bi zemlja mogla doživjeti osjetno skretanje udesno ukoliko se poveća broj useljenika iz zemalja koja nisu u Europi. No tendencije da bi Litva mogla privući useljenike s Bliskog Istoka ili Afrike je malo vjerojatna. „Ljude iz ovih krajeva svijeta Litva ne privlači: hladno je, socijalne povlastice su male, a ovdje nema ni mnogo zemljaka", kaže jedan djelatnik ministarstva unutarnjih poslova koji je htio ostati anoniman.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic