Lisabonski ugovor - dobar za demokraciju ili birokraciju? | Panorama | DW | 14.02.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Lisabonski ugovor - dobar za demokraciju ili birokraciju?

Njemački Ustavni sud odlučuje o tome da li je Lisabonski ugovor o reformi Europske unije u skladu s Ustavom. Glavna točka kritike je da se njime razvlašćuju nacionalni parlamenti te da je on štetan za demokraciju.

Suci Ustavnog suda u Karlsruheu

Koliko prava reformiranoj Europi? Odgovor na ovo pitanje dati će i suci Ustavnog suda u Karlsruheu

Karta Europe

Koliko se odmaklo u procesu ratifikacije Lisabonskog ugovora: velik dio zemalja ga je ratificirao (zelena boja), u nekoliko je postupak u toku (žuta boja) a za sada ga je samo Irska odbila (crvena)

Lako je moguće da se sudbina europskog reformskog ugovora poznatog pod nazivom Lisabonski ugovor odluči u Karlsruheu. Tu se nalazi sjedište Njemačkog ustavnog suda koji odlučuje o tome da li je Ugovor suprotan njemačkom ustavu ili nije. Više tužitelja, među kojima je primjerice i Klub zastupnika stranke Ljevice u njemačkom Bundestagu, odbacuje Ugovor. Smatraju da on šteti razvoju demokracije.

Odluka Suda bi mogla utjecati i na odluku o prihvaćanju Ugovora koju je već velikom većinom glasova, s gotovo 90 posto, donio Bundestag u travnju prošle godine. Tada su samo zastupnici Ljevice glasali protiv. Njihovo obrazloženje: Lisabonskom ugovoru nedostaje prava demokratska legitimacija s obzirom da se u većini zemalja članca EU-a o njemu nisu izjašnjavali građani na referendumima. Osim toga se Ugovoru predbacuje da njime nisu utvrđena socijalna prava građana koja bi bila utuživa pred sudom te da se njime predviđa nastavak politike naoružanja Europske Unije.

Predsjednik Kluba zastupnika Ljevice Gregor Gysi

Protiv ovakvog ugovora: premalo demokracije, nedostatak legitimacije, nedovoljno socijalnih prava građana. Predsjednik Kluba zastupnika Ljevice Gregor Gysi

Bruxelles može nametati zakone

Nakon svog izjašnjavanja pred sudom u Karlsruheu je predsjednik Kluba zastupnika Ljevice Gregor Gysi bio umjereno optimističan, s obzirom na činjenicu da su suci postavljali vrlo kritična pitanja. Kao primjer Gysi navodi mogućnost izglasavanje kaznenih odredbi u Bruxellesu koje bi onda bile obvezujuće i za Njemačku.

" To znači da kada većina zastupnika u Bundestagu kaže da nešto nije krivično djelo, a Europa kaže da jest, onda to i u Njemačkoj mora biti kažnjavano. To je za nas vrlo upitn o ."

Lisabonski ugovor kritizira i zastupnik Zelenih Hans-Christian Ströbele, koji je za njega ipak glasao unatoč svim rezervama. Po njegovu mišljenju je taj ugovor ipak bolji od odredbi koje su sada na snazi. Pozitivno je da se njime jačaju prava Europskog parlamenta.

Hans-Christian Ströbele

"Tekst koji nitko ne može razumijeti" - zastupnik Zelenih, inače odvjetnik po struci, Hans-Christian Ströbele

Ströbele se međutim nada da bi Njemački ustavni sud, koji će svoju odluku priopćiti u proljeće, mogao formulirati pravila koja će ojačati poziciju nacionalnih parlamenata i povećati njihov utjecaj u Bruxellesu:

I to pravila koja će omogućiti da se na odluke utječe, a ne samo da ih se provodi. Sada je često tako da se donese neka odluka koju mi još samo kao bilježnici trebamo nekako uključiti u njemački pravni sustav. To nije u redu, parlament mora imati vlastitu odgovornost. Mora postojati mogućnost da njemački parlament kaže: Ne!"

"Europa je više od gospodarske unije"

I predsjednik Liberalne stranke Guido Westerwelle smatra da Lisabonski ugovor nije savršen. Usprkos tome on koristi svaku priliku da vrbuje njemu u prilog:

Guido Westerwelle

"Europa je jamstvo mira i blagostanja" - predsjednik Liberala Guido Westerwelle

„Europa nije samo gospodarska zajednica i monetarna unija. Europa je prije svega naše jamstvo za očuvanje mira i blagostanja. Da Europa nije donijela našem kontinentu ništa više do nekoliko desetljeća mira, već i to bi bio uspjeh. Mnogi koji s pravom psuju Europu zaboravljaju da je mir u Europi jedan od naših osnovnih ciljeva."

Njemačku Vladu o prednostima Lisabonskog ugovora nije potrebno posebno uvjeravati. Ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier (SPD) i ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble (CDU) su na početku izjašnjavanja pred Ustavnim sudom u Karlsruheu Lisabonsku ugovor nazvali "nužnim i u skladu s ustavom."

Ima, međutim, jedna točka oko koje se svi slažu, i protivnici i zagovornici Ugovora: manjkava razumljivost teksta. Jedan od sudionika izjašnjavanja u Karlsruheu je u vezi s time rekao: "Nitko od Lisabonskog ugovora nije tražio da bude spjevan u savršenom dvanaestercu, ali solidan prozni tekst se ipak očekivao."

Preporuka uredništva

  • Datum 14.02.2009
  • Autor Marcel Fürstenau (za)
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/Gtka
  • Datum 14.02.2009
  • Autor Marcel Fürstenau (za)
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/Gtka