Libija: nada u sljedeću konferenciju | Politika | DW | 18.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Libija: nada u sljedeću konferenciju

U Moskvi su propali posljednji mirovni razgovori o Libiji. Novi pokušaj bi trebao uslijediti u Berlinu. Ipak situacija je komplicirana. Jer svi sudionici slijede svoje vlastite interese.

Prvo Moskva, pa u nedjelju Berlin. Pregovori na međunarodnoj razini s ciljem okončanja konflikta u Libiji ulaze u sljedeću rundu. Njemačka u dogovoru s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom organizira u nedjelju (19. 1.) međunarodnu konferenciju u Berlinu. Cilj je podržati nastojanja UN-a u cilju suverenosti Libije i procesa pomirenja u ovoj sjevernoafričkoj zemlji, priopćila je njemačka vlada.

Početkom tjedna ruska vlada je pozvala na razgovore dvojicu najvažnijih libijskih protivnika, premijera Fayeza al-Sarraja i generala Kalifu Haftara. Al-Sarraj predstavlja međunarodno priznatu libijsku vladu, sa sjedištem u Tirpoliju, dok je Haftar povezan sa Zastupničkim domom proizašlim iz rezultata izbora održanih 2014. godine, a čije sjedište je u Tobruku.

Nakon što se najprije učinilo da su se obojica aktera suglasila general Haftar je u ranim jutarnjim satima napustio razgovore koje su vodili Rusija i Turska bez potpisivanja sporazuma koji je prethodno već bio potpisao al-Sarraj.

Kalkulacija generala Haftara

Haftar je možda strahovao da se njegov protivnik neće pridržavati dogovora. Jer Vlada nacionalnog jedinstva (GNA) u Tripoliju teško može kontrolirati trupe koje su s njom povezane, kaže stručnjak za Libiju Andreas Dittmann sa Sveučilišta u Giessenu. "One se sastoje velikim dijelom iz sasvim različitih paravojnih postrojba od kojih se mnoge mogu pripisati islamističkim pokretima poput Muslimanske braće", kaže on.

Ako bi, kako dalje kaže ovaj stručnjak, Haftar zadržao svoje trupe to bi omogućilo prije svega Turskoj da ove paravojne formacije opskrbi dodatnim zalihama. „Haftar je vjerojatno pošao od toga da bi on svojim potpisom samo izgubio vrijeme", vjeruje Dittmann.

Zemljovid Libije (Bitte stattdessen 599316 verwenden)

Područja koja nadzire general Haftar (tamno sivo), al-Sarrajeva vlada (svijetlo sivo) i pobunjeničke skupine (koso iscrtano)

Turska vlada od prije nekoliko tjedana podržava vojnu Vladu nacionalnog jedinstva na čijem je čelu al-Sarraj. Ova vlada je doduše priznata od većine država kao i od UN-a, ali nju nisu izabrali Libijci. "Međunarodna zajednica se najprije bila odlučila za al-Sarraja jer se pretpostavljalo da on može pobijediti u unutarlibijskoj borbi za vlast. Izbori će se, tako je glasila kalkulacija, održati tek kasnije", kaže stručnjak za Libiju.

U međuvremenu stanje izgleda drugačije. General Haftar sa svojim trupama kontrolira najveći dio Libije – izuzevši područje oko Tripolija. Tamo pak živi najveći broj stanovnika te zemlje.

Haftar, kaže Tim Eaton, stručnjak za Bliski istok na londonskom think tanku Chatham House, ima jaku poziciju. Vlada nacionalnog jedinstva dobiva vojnu potporu u biti samo od Turske. „Time joj je mnogo teže odbiti zahtjeve Turske. Haftar s druge strane dobiva potporu od brojnih zemalja – Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Francuske, te ima mnogo veći manveraski prostor i može sebi bolje dozvoliti da zahtjeve određenih zemalja odbije“, kaže Eaton.

Razočaranje u Moskvi

Prije svega u Moskvi je Haftar dugo vremena slovio kao jamac ruskih interesa u Libiji. Za vrijeme diktatora Gaddafija Kremlj je bio jedan od najvažnijih partnera ove sjevernoafričke zemlje, kaže Andreas Dittmann. "I Sovjetski Savez kao i Rusija kasnije su imali bliske veze s Libijom", kaže Dittmann. No onda je, kako dalje kaže, Moskva primijetila da Libija sve više potpada pod zapadni utjecaj. "To se u toj formi nije željelo prihvatiti", kaže Dittmann i dodaje da Moskva od tada podržava generala.

No nakon što je sada Haftar odbio potpisati sporazum o primirju Moskva bi mogla razmisliti o svojoj poziciji, nagovještava Tim Eaton: „Jer Haftar je pred cijelom javnošću raspršio Putinove osobne sposobnosti pregovaranja.“

Novi pokušaj u Berlinu

Nakon ruske sada njemačka vlada pokušava dva protivnika pokrenuti na postizanje sporazuma o primirju. Sudjelovanje na konferenciji u Berlinu su već najavili najvažniji međunarodni akteri u konfliktu: predstavnici vlada SAD-a, Rusije i Turske, kao i Francuske, Italije, Egipta, Ujedinjenih Arapski Emirata, te Europske unije, Arapske lige i Afričke unije, priopćila je njemačka vlada. General Haftar je čak prilikom susreta sa saveznim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom u LIbiji dao naslutiti da bi pregovori mogli uspjeti.

Heiko Maas i libijski general Kalifa Haftar (imago images/photothek/X. Heinl)

Heiko Maas i libijski general Kalifa Haftar

Šanse za uspjeh konferencije ne izgledaju loše, kaže Andreas Dittmann. Očito se, kako dalje kaže, izvukla pouka iz grešaka prvih konferencija o Siriji. Dugo vremena naime, kako kaže, na njima nisu bili prisutni svi akteri. Tako Iran dugo vremena nije sudjelovao ne obazirući se na svoju ulogu jednog od najvažnijih podupiratelja Asadovog režima u Siriji, kaže Dittmann. Čini se, kako on kaže, da ova greška na sljedećoj Konferenciji o Libiji u Berlinu neće biti učinjena. Jer tamo su pozvani svi bitni akteri.

"Europski zamjenski rat"

„To naravno ne znači da sve karte leže otvorene na stolu. Nemaju samo Rusi interese u Libiji. I zapadni akteri slijede konkretne ciljeve“, kaže Dittmann. Oni su međutim, kako kaže, vrlo različiti. Tako Francuska i Italija konkuriraju kada je riječ o izvozu libijske nafte. Pri tome Francuska jako podržava Haftara. Libijski zapovjednik raspolaže francuskim zrakoplovima kojima upravljaju piloti Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oni su opet obrazovani u Francuskoj, navodi Dittmann. „U osnovi se odvija europski zamjenski rat", kaže Dittmann.

No najvažniji cilj EU-a nije pristup nafti, već uvođenju reda kada je riječ o migraciji. Od svrgavanja dugogodišnjeg vođe Gaddafija u zemlji vlada kaos: krijumčari ljudi koriste Libiju kao tranzitni prostor za migrante koji traže utočište u Europi. I zbog toga je Bruxelles jako zainteresiran za stabilnost Libije.

Preporuka uredništva