Libanon talac sukoba Saudijske Arabije i Irana | Politika | DW | 13.11.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Libanon talac sukoba Saudijske Arabije i Irana

Libanon bi mogao postati novo žarište neprijateljstva između Saudijske Arabije i Irana, smatraju stručnjaci. Sukob između sunita i šijita se na taj način širi na cijelu regiju.

Iznenađujuća ostavka Libanonskog premijera Saada Haririja nije izazvala uznemirenje samo kod političkog establišmenta u zemlji nego potiče dalju eskalaciju sukoba između Saudijske Arabije i Irana.

Hariri, inače sunit, prošlog je vikenda iz Saudijske Arabije poručio kako podnosi ostavku. Kao razlog je naveo to što Iran gotovo u potpunosti pod kontrolom drži njegovu zemlju i da se pod takvim okolnostima više ne osjeća sigurno.

Utjecajni političari u Rijadu su predbacili šijitskoj paravojnoj grupi Hezbolah, koju inače podržava Iran, da želi destabilizirati Libanon. Thamer Al-Sabhan, ministar za regiju Perzijskog zaljeva, predbacuje Hezbolahu  da je „umiješan u agresiju" koja je jednaka „objavi rata Saudijskoj Arabiji".

Hezbolah negira optužbe iz Rijada da se miješa u unutarnje stvari Libanona. Hezbolah navodi da je „Haririjeva ostavka (bila) Saudijska odluka koja je nametnuta premijeru". Špekulacije da je Hariri uhićen u Saudijskoj Arabiji do sada nisu potvrđene.

Kontradiktorne informacije o Haririju bi mogle biti znak da se sukob između Saudijske Arabije i Irana sve više širi po Bliskom istoku. Tako bi se nakon Jemena i Sirije sukob mogao proširiti i na Libanon.

Upitna ravnoteža moći

Saad Hariri (picture-alliance/AP Photo/H.Malla)

Saad Hariri - ostavka, otmica ili nešto treće?

Politički sustav u Libanonu je osmišljen tako da jamči stabilnost kroz jednaku raspodjelu moći važnih vjerskih grupa u zemlji. Predsjednik zemlje je uvijek maronitski kršćanin, premijer je sunit, a predsjednik parlamenta šijit. To je predviđeno dogovorom postignutim 1943. godine kojim je obećana neovisnost Libanona od Francuske. Taj sustav od 1990. godine funkcionira skoro bez problema. Prethodno su se različite grupe više od 15. godina borile u građanskom ratu. Međutim, do krvavih okršaja je došlo i nakon 2000. godine.

Otac Saada Haririja je ubijen 2005. godine u jednom napadu. Rafik al-Hariri je 10. godina bio premijer. Nakon dugotrajnog procesa je Tribunal UN-a osudio četiri pripadnika militantne grupe Hezbolah koja negira bilo kakvu krivinju. 

U Jemenu, na drugom kraju regije, Saudijska Arabija do sada nije imala značajnog uspjeha sa svojim vojnim intervencijama protiv pobunjenika Huti koje podržava Iran. Pobunjenici koje Saudijci podržavaju u borbi protiv vlade Bašara al-Asada u Siriji su također zabilježili gubitke.

Yezid Sayigh iz Carnegie Middle East Center u Bejrutu smatra da bi saudijski pokušaj utjecaja u Libanonu također mogao doživjeti neuspjeh.

Sayigh je za DW izjavio da bi Saudijska Arabija na „kraju u Libanonu mogla izazvati krizu koja bi bila suprotna njenim željenim ciljevima". Prije svega zbog toga što Iran odmah reagira ako su ugroženi njegovi interesi.

Promijenjena vanjska politika Rijada

Karte Libanon Saudi Arabien Iran

Novi "zamjenski" rat Saudijske Arabije i irana?

"Saudijci su u svojoj vanjskoj politici uvijek bili suzdržani . Pokušali su napraviti savez, upotrijebiti blaga sredstva i ne koristiti upotrebu vojne sile", kaže Sayigh. „U posljednjih nekoliko godina je Saudijska Arabija promijenila taktiku. Sve više vrši privredni i vojni pritisak i oprezno odvaguje poteze kada je riječ o vanjskoj politici. Međutim,  problem je u tome što je na vlasti netko tko ima vrlo malo iskustva i tko je bezobziran, što ponekad i nije tako loše. Međutim, ovaj put je ta bezobzirnost već izazvala razarajući rat u Jemenu. Posljedice toga će dugoročno osjećati Saudijska Arabija", kaže Sayigh.

Ukoliko bi se kriza u Libanonu pretvorila u nasilje, UN i Izrael bi mogli biti uvučeni u sukobe na Bliskom istoku. Izraelski, saudijski i američki članovi vlade vide Iran kao najveći čimbenik koji na državnoj razini podržava terorizam u regiji.

Saudijska Arabija ulaže velike napore da se na Iran gleda kao na glavni izvor konflikta u regiji pogotovo nakon što se američki predsjednik Donald Trump jasno pozicionirao protiv Irana. SAD su Hezbolah označile kao „terorističku grupu".

Za Izrael, koji na sjeveru dijeli granicu sa Libanonom, sve veći utjecaj Hezbolaha bi mogao predstavljati opasnost za njegovu sigurnost.

Naredni mjeseci bi mogli biti odlučujući za situaciju na Bliskom istoku, kaže Sayigh i dodaje: „posebno ako Washington odluči pooštriti sankcije protiv Irana".

 

Preporuka uredništva