«Kutija» koja je revolucionirala svjetsku trgovinu
4. svibnja 2006
Na gatu prekomorske luke u Bremenu 6. je svibnja 1966. pristao američki brod «Fairland», a na njemu stotinjak čudnih kutija: velikih, četvrtastih, od žljebastog lima. Lučki radnici sumnjičavo promatraju kako brodska dizalica po prvi put jedan kontejner spušta na njemačko tlo. S njihovim bi drvenim kolicima na ručni pogon takvo što bilo neizvedivo. I doista: ubrzo nakon toga 90 posto njih ostalo je bez posla. Svijet je zauvijek pao u zamku ružnim limenim sanducima.
«Nitko u početku nije ozbiljno vjerovao da će kontejnerima pripasti budućnost. Obrazlagalo se da su oni samo dodatni teret koji valja vući sa sobom i kako se stoga neće nametnuti kao rješenje», prisjeća se profesor Manfred Zachcial, direktor Instituta za pomorski promet i logistiku u Bremenu.
Troškovi prijevoza postali beznačajni
«Ranije su troškovi prekomorskog prijevoza igrali veliku, dapače ogromnu ulogu. Danas je ona izrazito mala. Posve je nebitno dolazi li tekstil iz Kine ili iz bliskog susjedstva. Prekomorski transport radijskih prijamnika košta tek dva i pol dolara; znatno je skuplji njihov prijevoz u unutrašnjost Europe. To je kod nas dovelo do masovnog zatvaranja radnih mjesta u srednjemu i donjem segmentu robe široke potrošnje. Mi jednostavno moramo zadržati našu industrijsku jezgru, kako bismo imali što izvoziti u kontejnerima. Nedopustivo bi bilo da ovdje samo istovarujemo kontejnere iz uvoza, a onda ih prazne opet šaljemo na Daleki istok ili u Indiju.»
Ideja za izradu kontejnera Malcolma P. McLeana, američkog vozača kamiona, a kasnije vlasnika prijevozničke tvrtke, spopala je dok je promatrao lučke radnike na pretovaru sredinom 30-ih godina prošloga stoljeća. On je pronašao načain kako da skrati vrijeme istovara i utovara, ali i vrijeme pristanka brodova u lukama. Njegov izum preteča je današnjih kontejnera. Od ideje do realizacije McLeanu je trebalo 20 godina. Prvi kontejnerski transport obavio je 26. travnja 1956. Konačni uspjeh kao poduzetnik postigao je prijevozom robe i opreme za američke vojnike tijekom Vijetnamskog rata.
Mjera svih stvari u globalnome svijetu
U standardiziranome svijetu poput našega kontejneri su i danas mjera svih stvari, smatra bremenski profesor Manfred Zachcial: «U načelu moramo zasukati rukave i usredotočiti se na naše prednosti pa neće biti problema ni s međunarodnom konkurencijom. U lukama je bilo došlo do golemog gubitka radnih mjesta, ali se sada otvaraju i mnoga nova, među ostalim i na polju pretovara kontejnera. Kada se sve zbroji i oduzme, prevladavaju pozitivne strane i prednosti. Svjetska razmjena roba znači i međunarodno razumijevanje, a možda i smanjenje broja ratnih okršaja.»
Za kritičke duhove kontejneri su istodobno i simbol bespoštedne pokretljivosti i sadržajne proizvoljnosti. Danas svijetom putuju stotine milijuna takvih kutija. No, za kraj i ovaj podatak: procjenjuje se da godišnje 10 000 kontejnera padne s palube broda i za vijeke vijekova potone u dubinama svjetskih mora.