Kriza Vlade u Bosni i Hercegovini

Paddy Ashdown prošlog je četvrtka objavio odluku o otpuštanju devet visokorangiranih bosanskih Srba iz policije i uprave. Kao razlog je naveo da su te osobe očito podupirale ratne zločince, odnosno da nisu izvršile svoju obvezu njihovog hvatanja. Ashdown je također naglasio da Republika Srpska devet godina nakon rata još uvijek nije uhitila niti jednog jedinog haškog optuženika.

Istovremeno su Sjedinjene Američke Države zabranile ulazak u zemlju najvažnijim političkim predstavnicima bosanskih Srba, među kojima su i predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić i bosansko-hercegovački ministar vanjskih poslova Mladen Ivanić. Idući je dan u znak prosvjeda ostavku podnio premijer Republike Srpske Dragan Mikerević, što je dovelo do raspada njegove Vlade. On je Ashdownu predbacio da potiče obezvlašćivanje Republike Srpske i jačanje centralnih institucija. Mikerević se izjasnio i protiv Ashdownove planirane reforme policije kojom bi Republici Srpskoj bila oduzeta kontrola nad njezinim policijskim snagama:

"Nisam spreman sudjelovati u jednoj Vladi koja ne poštuje ustavna rješenja i u odnosima koji je poštuju demokratske institucije i suverena prava. Za razliku od visokog predstavnika međunarodne zajednice, vjerujem u Bosnu i Hercegovinu sastavljenu od Republike Srpske i Federacije. Vjerujem u institucije Republike Srpske i, naravno, u njezinu Vladu.”

U nedjelju navečer svoju je ostavku objavio i bosansko-hercegovački ministar vanjskih poslova i predsjednik srpske Partije demokratskog progresa PDP Ivanić koji je izjavio: “PDP uvijek podržava reforme, ali i brani ustavni položaj Republike Srpske.”

Njegov je primjer u ponedjeljak slijedio i ministar pravosuđa Slobodan Kovač: “Ako tako postupaju i drugi predstavnici srpskog naroda u zajedničkim tijelima, onda ću tako učiniti i ja, jer i ja sam jedan predstavnik srpskog naroda.”

A ostavke su podnijeli i ministar prometa Branko Dokić, doministar civilnih poslova Zoran Tešanović te predsjednik gornjeg doma Parlamenta Goran Milojević. Posljednji Srbin koji je za sada ostao u centralnoj bosansko-hercegovačkoj Vladi je ministar obrane Nikola Radovanović, koji ne pripada niti jednoj stranci. To bi moglo dovesti do raspada velike vladajuće koalicije sastavljene od hrvatskih, srpskih i muslimanskih nacionalno orijentiranih stranaka.

Povjerenik Europske unije za proširenje Olli Rehn u ponedjeljak je boravio u Sarajevu i tom prilikom pozvao političare da pronađu rješenje krize: “Mora postojati izlaz iz sadašnje teške političke situacije kako bi se osigurao nastavak reformskog procesa u Bosni i Hercegovini. Postoji još velikih izazova, no prije svega je važna suradnja s Haškim sudom i reforma policije.”

U svakom slučaju je jasno da je val ostavki u stvari odmjeravanje snaga između Paddyja Ashdowna i nacionalističkih stranaka Republike Srpske. Dakle, tu se ne radi o karijerama političara u ostavci, nego o tome hoće li Republika Srpska u idućem razdoblju sudjelovati u reformama koje vode jačanju centralnih bosansko-hercegovačkih organa vlasti, a to znači i ograničavanju autonomije Republike Srpske. No, bez tih reformi neće biti ni približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.