Kriza jednog župnika (i crkve)

Skandal o zlostavljanju uzdrmao je katoličku crkvu. Rasprava o celibatu i većem angažiranju laika, danas brine mnoge katolkinje i katolike u Njemačkoj. Crkva se nalazi pred preokretom i razumljivo je što neki svećenici i župnici u ovakvom scenariju svoj posao stavljaju pod znak pitanja.

Župnik Thomas Frings jedan je od onih koji su počeli sumnjati u smisao svog rada. On je zbog toga ostavio svoj posao župnika. "Uvijek sam bio posljednji ili pretposljednji u zajednici i bio sam taj koji je gasio svjetlo. Crkva je nastavila postojati, ali ne i župa", kaže on u razgovoru za DW.

U jednom trenutku odlučio je da više ne želi biti posljednji župnik kojeg više ne slijedi nijedan svećenik. "Naravno, kao svećenik i kao župnik, uvijek ulažem mnogo truda u crkvu. U jednom trenutku odlučio sam da to više ne želim. Ne želim čitavog života biti posljednji ili pretposljednji", govori Frings. On se nije zaljubio u ženu ili muškarca, niti prekršio celibat. Ne, on je htio ostati svećenik, ali je bio očajan zbog strukture u kojoj je sa svećenicima župe, kao usamljenim borcima, ostao zamrznut u vremenu.

„Tako ne mogu biti župnik”

Frings je za katolike važno ime. Ovaj svećenik je pranećak kelnskog kardinala Josepha Fringsa (1887-1978), jednog od najvažnijih njemačkih biskupa 20. stoljeća. Od 2009. je bio na čelu katoličke zajednice Heilig-Kreuz u Münsteru. U proljeće 2016. godine povlači se iz zajednice. Münsterski biskup mu odobrava odmor bez financijske naknade i tako odlazi na godinu dana u jedan mali samostan u Nizozemskoj.

Njegova odluka izazvala je ljutnju u zajednici, a ustanak širom Njemačke. „Gotovo je. Amen, kraj? Tako se više ne može biti svećenikom" ("Aus, Amen, Ende? So kann ich nicht mehr Pfarrer sein") naziv je njegove knjige u kojoj opisuje svoje motive. Što ga je to natjeralo da ostavi svoj posao nakon 32. godine?

Thomas Frings je stoga važan aspekt crkvene krize u Njemačkoj - upravo zbog sumnji onih koji su skromni, pobožni i rado žele biti i ostati svećenici. To je trenutno bitno. Biskupi godinama govore o strukturalnim reformama, osnivanju velikih zajednica ili takozvanih udruga dušobrižnika. Ali mnogi svećenici su pod velikim pritiskom.

Tradicionalno, ujutro na Veliki četvrtak, katolički biskupi širom svijeta slave misu zajedno sa svećenicima njihove biskupije. Ali katoličkih svećenika ima sve manje i manje. Krajem 2017. godine u Njemačkoj ih je bilo 13.560. Mnogi od njih su stari i umirovljeni. Ovaj broj nikada prije nije bio manji.

Sve manji broj svećenika

Promjena tog trenda nije na vidiku. Naprotiv. U 2017. godini svega je 74 muškaraca zaređeno u službu svećenika - u svim njemačkim biskupijama, u više od 10.000 župa. Prošle godine, taj broj se smanjio na oko 60 svećenika. Usporedbe radi, 1995. godine bilo je zaređeno 186 muškaraca.

"Crkva previše ovisi o svećeničkoj funkciji. I ako crkva uskladi broj župa s brojem svećenika, onda problemu prilazimo potpuno pogrešno. Jer u nekim zajednicama ima veliki broj krštenih, a mali broj svećenika. Moramo naučiti drugačije razmišljati o crkvi, iz pozicije krštenih, a ne iz pozicije svećenika", kaže Frings.

„Ljutnja, frustracija i iscrpljenost"

Slučaj 49-godišnjeg Fringsa nije usamljen. To dokazuje pogled na internetsku stranicu crkvenih novina münsterske biskupije. Jedan tekst na stranici nosi naziv „Ljutnja, frustracija i iscrpljenost među dušobrižnicima u biskupiji Münster". U članku ispod, piše se o poznatom župniku, koji moli biskupa za otpuštanje i kojem, s njegove 53 godine, treba odmor. Danas tako nešto nije neuobičajeno u Katoličkoj crkvi u Njemačkoj.

Sam Thomas Frings napustio je biskupiju Münster. On pripada među one malobrojne katoličke svećenike koji govore o svojoj vjeri i sumnjama. "Bog ne funkcionira. Zato i vjerujem u njega", je naslov njegove nove knjige u kojoj se govori o vjeri preko konfesionalnih granica.

„Želimo živjeti sa ljudima. Ne samo katolicima"

Frings već nekoliko tjedana radi kao dušobrižnik u Kölnu. On je sada svećenik u zajednici koja obuhvaća područje središt grada koja broji 38.000 katolika i 26 crkava. Tamo se u velikom timu zajednički raspravlja o tome kako bi crkva mogla izgledati u budućnosti. Frings surađuje s drugim duhovnim radnicima koji rade u centru Kölna - sa svećenicima, laicima i onima koji propovijedaju evanđelje. S njima ne želi samo surađivati, nego i živjeti: "Ne samo s katolicima, nego i s drugim ljudima koji su u potrazi. Još ne znamo hoće li nam to uspjeti. Mi tražimo", govori on.

Zapravo, to zvuči kao promjena, rizik. Frings pravi vizualnu usporedbu kako bi ilustrirao svoja nastojanja: "Mi tražimo sustav za navodnjavanje za određenu oblast. Ali poteškoća je sljedeća: radimo to u situaciji u crkvi u kojoj je razina podzemnih voda ponovo smanjena zbog skandala koji trenutno doživljavamo". On govori o prilično "teškim početnim uvjetima". Ta slika odgovara situaciji u crkvi u Njemačkoj 2019. godine.