1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Povijest

Kritika Jakova Sedlara i njegove "Istine Jasenovca"

20. svibnja 2017

Već i naslov članka u Frankfurter Rundschau objavljenog ovog petka, govori što se misli o filmu Jakova Sedlara o Jasenovcu: "Hrvatsko krivotvorenje povijesti na filmskom platnu".

https://p.dw.com/p/2dHOs
Kroatien Monument Jasenovac
Foto: picture alliance/dpa/A. Bat

Dnevni list Frankfurter Rundschau ovog petka (19.5.) na stranicama kulture objavljuje poduži osvrt na prošlogodišnji hrvatski film Jakova Sedlara "Jasenovac - istina". Povod članka je dodjela Nagrade grada Zagreba koja je prošlog mjeseca dodijeljena ovom režiseru. To je, ističe se i u tekstu kojeg je napisao novinar tog lista Danijel Majic, i u Hrvatskoj izazvalo skandal jer je ova nagrada "novi vrhunac" relativizacije ustaških zločina u Hrvatskoj.

Makar njemačka javnost možda tek okvirno poznaje zbivanja za vrijeme Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, članak iscrpno objašnjava (Frankfurter Rundschau: Kroatische Geschichtsfälschung auf der Leinwand) upravo ulogu Jasenovca u "nacionalističkoj konkurenciji koja još od osamdesetih vlada između hrvatskih i srpskih nacionalista". Jer "Sedlarova 'Istina' se sastoji u kompletnom nanovom pisanju povijesti koncentracionog logora Jasenovac", objašnjava se u tekstu.

Screenshot Artikel Frankfurter Rundschau
Članak u njemačkom listu se ne osvrće tek na "Istinu" kakvu je vidi Jakov Sedlar o stravičnim zločinima Ustaša, nego i na prezentaciju ovog filma u Njemačkoj u kulturnim centrima Hrvata koji ovdje žive.Foto: Frankfurter Rundschau

Slijedi i čitav niz tvrdnji kojima je protkan ovaj film i mišljenje stručnjaka o takvoj "Istini": i da su većina žrtava bili Hrvati, a ne da je "najvažnija zadaća (Jasenovca) bila uništavanje pojedinih etničkih skupina zatvorenika", dakle Srba, Židova i Roma kako u ovom članku podsjeća povjesničar Alexander Korb sa sveučilišta u Leicesteru. I kada je riječ o, kako Sedlar sugerira "spornom" broju žrtava, u članku se upozorava kako tu nema ničega spornog: navodi čitav niz autoriteta, od Yad Vashema u Jeruzalemu i Holocaust Memorial Museum u Washingtonu pa do hrvatskog znanstvenika Vladimira Žerjavića koji navode između 80 i 90 tisuća žrtava.

Doduše u članku se upozorava i da je doista bilo izjava nacionalista u Srbiji koji su početkom devedesetih optuživali da je bilo kud i kamo više žrtava, a pominju se i tvrdnje Vladimira Dedijera koji "u Njemačkoj još uvijek u dijelu političke ljevice uživa status krunskog svjedoka", makar daleko pretjeruje svojom tvrdnjom o 700 tisuća žrtava Jasenovca.

Nadmetanje u "kuluturološkoj ovisnosti prema genocidu"

No broj žrtava nije čak niti najspornija manipulacija koja se vidi u ovom filmu, smatra autor teksta. Ono što je i u Njemačkoj izuzetno teško kazneno djelo jest omalovažavanje nacističkih zločina, a to Sedlar svakako čini pretvarajući Ustaše u "nevoljene sljedbenike" Nijemaca u uništavanju Židova. Tu se, baš kao i u doba Tuđmana, stvara sukob nacionalista u Hrvatskoj i Srbiji da se "onoj drugoj strani dokaže kulturološka ovisnost prema genocidu i istovremeno za vlastitu skupinu stvori po mogućnosti dosljednu priču o ulozi žrtve", objašnjava članak njemačkoj publici.

Utoliko autora njemačkog dnevnog lista veoma zanima i tko je predstavljao ovaj film Hrvatima koji žive u Njemačkoj: u Berlinu je među organizatorima promocije bio i Mijo Marić, bivši predsjedatelj takozvanog Svjetskog kongresa Hrvata u Njemačkoj koji je "sjedio u vijeću za integracije njemačke vlade i za novine se dao slikati i sa kancelarkom Angelom Merkel". Na berlinskoj premijeri je bio i Nikola Eterović, apostolski nuncij Vatikana u Njemačkoj, upozorava se u tekstu, a u Frankfurtu je organizaciju preuzeo "Tomislav Cunovic, aktivist desničarsko-klerikalne udruge 'U ime obitelji'" Frankfurter Rundschau pokušao je dobiti odgovor i od tih predstavnika Hrvata kao i od apostolskog nuncijata u Njemačkoj o njihovoj ulozi u promociji ove Sedlarove "Istine", ali nije dobio odgovor na njegov upit.

 

aš(mediji)