Koruški Slovenci žele tužiti Austriju

„Internacionalizacija“ pitanja stanja ljudskih prava koruških Slovenaca tema je današnje konferencije za novinare Udruge koruških Slovenaca u Beču. Njezin predsjednik Matthäus Grlič naglašava kako je ovo pitanje vrlo neugodno za Austriju koja početkom iduće godine preuzima šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. Grlič je naglasio kako Austrijaci još nikada nisu koruškim Slovencima dali što im pripada, već da su se za sve morali izboriti sami.

O čemu se zapravo radi? Stanje koruških Slovenaca danas nije ništa drukčije nego prije 15 ili 20 godina. Austrija nije ni više niti manje suverena nego ranije. Austrijsko članstvo u Europskoj uniji od 1995. godine nije ograničilo suverenost ove države, poštuju se europska temeljna načela. Pa ipak, naglašava predsjednik koruških Slovenaca Grlič, Austrija želi do kraja ove godine skinuti s dnevnog reda ovu vrlo neugodnu temu. Grlič je naglasio kako lopta više nije na strani koruških Slovenaca koji su podastrli svoje prijdloge, već se ona sada nalazi na strani Austrije.

Zabrinutost za nacionalni identitet

Predstavnik koruških Slovenaca bio je kritičan i prema vlastima u Ljubljani. On je naglasio da otkako je Slovenija neovisna, vlada u Ljubljani jednostavno ne zna što učiniti sa svojom manjinom u Koruškoj. U Koruškoj se stiče dojam, dodaje Grlič, da Slovenija među ostalim i zbog problema s Hrvatskom ne želi probleme s Austrijom. „Naravno da nemamo ništa protiv dobrih odnosa Austrije i Slovenije, ali tražimo da se vlada u Ljubljani odlučnije zalaže za svoje manjine“, ističe Grlič. Dodaje kako u posljednjih 15 godina slovenska vlada jednostavno nema nikakvu strategiju za svoje manjine u Austriji i Italiji.

Grlič žali što se niti nakon što je Slovenija postala članicom Europske unije stanje za slovenske manjine nije promijenilo pa se udruženje koruških Slovenaca odlučilo na korak „internacionalizacije“ ovog pitanja, jer se ništa ne poduzima. Iz Ljubljane se opetovano mogao čuti odgovor koruškim Slovencima da ne računaju na pomoć iz matične zemlje. Grlič smatra da se na koncu vlada u Ljubljani mora odrediti je li za ili protiv svoje manjine u Koruškoj. Osim toga iz Ljubljane na adresu koruških Solovenaca u više navrata stigao je odgovor kako će se pitanje slovenske manjine u Koruškoj za nekoliko godina riješiti samo od sebe. „Takav nastup i razmišljanja su pogrešni“, energično će Grlič, dodajući kako su slovenski jezik i osjećaj pripadnosti narodu temelji slovenske države. Grlič stoga sa zabrinutošću ističe da ako se u Sloveniji na tako niskoj razini odnose prema identitetu koruških Slovenaca, tada se postavlja pitanje kakvu sudbinu ima nacionalni identitet u samoj Sloveniji.