Koronavirus: starački domovi kao „tempirana bomba“ | Panorama | DW | 01.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Koronavirus: starački domovi kao „tempirana bomba“

Njemački stručnjaci upozoravaju na posljedice naglog širenje koronavirusa u staračkim domovima. Problem nije samo velika smrtnost, nego i mogućnost da inozemni njegovatelji u strahu od virusa masovno napuste Njemačku.

Dvanaest mrtvih u jednom staračkom domu u Wolfsburgu. 13 mrtvih u jednom domu u Würzburgu. Više od 20 inficiranih u jednom domu za starije osobe u tirinškom mjestu Triptis. Broj pozitivno testiranih osoba raste i među stanarima staračkih domova i među osobljem koje se brine o njima.

Vijesti koje stižu iz Španjolske i Italije o stanju u tamošnjim staračkim domovima zabrinjavaju i Nijemce. Već se govori o «tempiranim bombama» - o ustanovama u kojima se virus nekontrolirano širi.

Već nekoliko tjedana udruženja koja zastupaju interese pacijenata i udruge njegovatelja predbacuju politici da se intenzivno brine o situaciji u njemačkim bolnicama i općenito medicinskom sektoru, a istovremeno ostavlja na cjedilu posebno ugrožene pripadnike starije populacije. Ljude o kojima se njegovatelji brinu ili u posebnim ustanovama ili ih posjećuju u njihovim vlastitim domovima.

„Najprije se mislilo na bolnice"

Samo u 11.700 domova za njegu starijih i nemoćnih trenutno živi preko 800 tisuća ljudi. U medijima se spominje brojka od 600.000 njegovatelja koji su zaposleni u tom sektoru. «Oni su prepušteni sami sebi, bez dovoljno zaštitne opreme, kod opskrbe se očito najprije mislilo na bolnice i liječničke ordinacije», tvrdi se iz Njemačkog udruženja njegovateljskih zanimanja (DBfK).

U staračkom domu Hanns-Lilje u Wolfsburgu od korone je umrlo 12 stanara

U staračkom domu Hanns-Lilje u Wolfsburgu od korone je umrlo 12 stanara

Stručnjaci od saveznog ministra zdravstva Jensa Spahna zahtijevaju usvajanje strategije za zaštitu staračkih domova i provođenje većeg broja testova na koronavirus kako se oni ne bi pretvorili u epicentre širenja zaraze – u tom slučaju ni intenzivnim medicinskim tretmanima neće biti moguće spasiti živote mnogih ljudi, kaže za agenciju KNA Eugen Brzsch iz Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata.

Savezna vlada je, čini se, svjesna mogućih problema u sektoru njege. Prije nekoliko dana je usvojen veliki paket mjera za suočavanje s korona-krizom. Njime je predviđena i financijska pomoć njegovateljima na primjer u izolaciji zaraženih, preuzimaju se u potpunosti troškovi dezinfekcije prostora, pomoć se može iskoristiti za pokrivanje dodatnih troškova osoblja – u slučaju da više zaposlenih istovremeno bude izbačeno iz stroja zbog korone.

Pitanje je samo postoje li u domovima uopće prostorije u kojima bi mogli biti izolirani zaraženi pacijenti? I koga zaposliti kad na tržištu vlada kronični manjak stručne radne snage?

Što nakon Uskrsa?

U Njemačkoj bi naime već nakon Uskrsa moglo doći do kritične situacije u sektoru njege. Stručnjaci tvrde da bi tada stotine tisuća starijih i nemoćnih osoba moglo ostati bez potrebne skrbi. Naime, mnogi strani njegovatelji će preko uskršnjih blagdana otići u svoje domovine, pa je moguće da se zbog straha od zaraze dio njih neće vratiti u Njemačku.

Hoće li Njemačka uskoro imati još veći problem s nedostatkom njegovatelja?

Hoće li Njemačka uskoro imati još veći problem s nedostatkom njegovatelja?

Računamo s time da bi nakon Uskrsa 100 do 200 tisuća ljudi postupno moglo ostati bez potrebne njege, odnosno ostati sami kod kuće, bez osoblja koje se o njima brine“, rekao je za ARD Frederic Seebohm, šef Udruženja kućne skrbi i njege (VHBP).

O tim ljudima bi se u tom slučaju trebale nastaviti brinuti bolnice i klinike, ali one to neće moći jer će im, ako poraste broja inficiranih i teško oboljelih, biti potrebni kapaciteti za skrb o korona-pacijentima. A u staračkim domovima nema mjesta, svi kapaciteti su popunjeni. Rješenje se još ne nazire.

Ubrzavanje postupka priznavanja kvalifikacija

Zbog očekivanog (naglog) porasta broja pacijenata, njemačke klinike zato zahtijevaju ubrzavanje postupka priznavanja stručnih kvalifikacija inozemnih njegovatelja koji se već sad nalaze u Njemačkoj. „Zdravstvene institucije moraju im dodijeliti ad-hoc dozvole“, kaže da list Die Welt predsjednik Društva njemačkih bolnica Gerald Gaß. Kasnije bi se, nakon korona-krize, dozvole još jednom trebale provjeriti i «nadoknaditi» formalni postupak, dodao je Gaß.

Po procjenama VHBP-a, u Njemačkoj trenutno radi oko 300.000 njegovateljica i njegovatelja samo s istoka Europe, posebice iz Poljske. Oko 90% (ili 270 tisuća) rade na crno, odnosno bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

 dpa, rtr, ARD, ms

 

Preporuka uredništva