Koronavirus: kada će biti spremno cjepivo?

Učinjen je prvi ključni korak prema učinkovitom cjepivu protiv novog koronavirusa (nCoV). Kineski liječnici iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) uspjeli su izolirati novi virus i analizirati njegov genetski kod. To je potvrdio Xu Wenbo, šef Instituta za virusna oboljenja.

Još nikada u povijesti čovječanstva nije se tako brzo otkrio prijelaz novog patogena s jedne za sada još uvijek neidentificirane životinje na čovjeka. Virus je u potpunosti dekodiran, razmnožio se u staničnoj kulturi, a ta saznanja svijetu su predstavljena u obliku znanstvene publikacije.

Razvoj cjepiva je u tijeku

Kineski znanstvenici već rade na razvoju cjepiva. Na tome se istovremeno radi i u SAD-u, Australiji i u drugim zemljama. U SAD-u na tome radi nova skupina za istraživanje cjepiva Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) pod vodstvom Anthonyja S. Faucija, direktora Instituta za alergijske i zarazne bolesti (NIAD).

Fauci je u jednom stručnom časopisu napisao da bi cjepiva, koja su već razvijena protiv virusa SARS-a i MERS-a, vjerojatno mogla biti dobra osnova za razvoj cjepiva protiv virusa nCoV.

Nepoznati rizici

Međutim, jedna stvar otežava razvoj cjepiva protiv koronavirusa – on je veoma promjenljive strukture. Isto tako je bilo i kod SARS-a. Liječnici su se plašili da cjepivo s aktivnim supstancama spike-proteina S1 može čak i pospješiti prodiranje određenih varijanti virusa.

Ipak, Fauci smatra da bi spike-cjepivo, isto kao i nukleokapsid-proteinsko-cjepivo, moglo biti baza za dalja istraživanja na nCoV-cjepiva. I proizvođači cjepiva, poput firme Novavax iz Marylanda – koja je već razvila cjepivo protiv virusa MERS – već su na startnim pozicijama.

Na razvoju cjepiva rade i australski znanstvenici, predvođeni Keithom Chappellom sa Sveučilišta Queensland. Oni pritom koriste tzv. molekularnu stezaljku. Ideja je da se virus sagleda već u njegovoj preliminarnoj fazi. Tako bi ga imunitet mogao napasti prije nego što se on stopi sa stanicama. Istina, ta metoda je pokazala djelovanje protiv drugih opasnih virusa poput ebole, SARS-a i MERS-a, ali samo u laboratorijskim uvjetima.

Najveći izazov je, isto kao i kod SARS-a, brzina razvoja cjepiva. Znanstvenici okupljeni oko Faucija nadaju se da bi već za tri mjeseca cjepivo mogli testirati na ljudima.

Ako sve bude išlo po planu, s uvođenjem cjepiva može se računati najranije na ljeto 2020. To bi svakako bio rekord u razvoju nekog cjepiva – kod SARS-a je to trajalo oko 20 mjeseci, a cjepivo je bila razvijeno tek kada je epidemija već bila pri kraju.

Lijekovi protiv virusa

No hoće li se epidemija raširiti ovisi o tome koliko će uspjeha imati potpuno drugačiji pristup: terapija nevirusnim lijekovima.

Fauci je pisao da bi mogli biti razmotreni različiti antivirusni lijekovi širokog spektra, poput onih protiv ebole i HIV-a. Kineske zdravstvene službe su za svaki slučaj već naručile velike količine lijekova protiv HIV-a, potvrdila je predstavnica američke tvrtke AbbbVie.

Postoji još jedan, potpuno drugačiji pristup borbi protiv virusa: tzv. monoklonalna antitijela – imunološki aktivne bjelančevine koje zapravo pozivaju tijelo na potpuno specifičan imunološki odgovor.

Herbert Virgin iz američke tvrtke Vir-Biotechnologies izjavio je da je njegova firma već razvila antitijela koja su se – u laboratorijskim uvjetima – pokazala kao djelotvorna protiv SARS-a i MERS-a. On smatra da bi neka od njih mogla neutralizirati koronavirus. „Možda imaju potencijal u terapiji virusa iz Wuhana", rekao je Virgin.

Karantena: i dalje najučinkovitija mjera

Hoće li se na tržištu pojaviti cjepivo ovisi i od daljeg širenja epidemije. Kinezi za sada koriste najdjelotvornije sredstvo u suzbijanju bolesti: izolaciju oboljelih i karantenu za kompletne gradove. Tim mjerama je za sada pogođeno 43 milijuna ljudi.

Pri tom se čini da je kod nCoV-infekcije manji broj smrtnih slučajeva nego što je to bilo kod SARS-a. Tada je umrlo 8.000 pacijenata kod kojih je ustanovljena zaraza, a u ovoj epidemiji smrtnost je znatno manja.

Istina, broj zaraženih osoba rapidno raste, ali relativno mali broj pacijenata umire od posljedica infekcije – mahom su to starije osobe koje su već bile bolesne.

Profesor Mark Harris iz Škole za molekularnu i staničnu biologiju na Sveučilištu Leeds procjenjuje da je smrtnost samo oko 0,1 posto. On u svojim procjenama uzima u obzir i vjerojatno veliki broj neprijavljenih pacijenata s blagim tijekom bolesti koji se nisu ni javili klinikama pa zato ni ne ulaze u službene statistike.

Ako su njegove pretpostavke točne, onda ovaj virus nije ništa opasniji od sezonske gripe.