Korona: Kako se njemačke škole pripremaju za jesen? | Priča dana | DW | 27.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Škola u vrijeme pandemije

Korona: Kako se njemačke škole pripremaju za jesen?

„Škole su naša bolna točka“, kaže Helge Braun, šef kabineta njemačke kancelarke Angele Merkel, misleći na situaciju u obrazovanju tijekom pandemije. Mjere su oštre, ali pogađaju u srž problema. Kakvu ulogu igra politika?

U Njemačkoj su ljetni školski praznici započeli u nekim saveznim pokrajinama - početak školskih praznika tradicionalno nije u svima u isto vrijeme. Ali zabrinjavajuće pitanje je već pred njima - kako bi trebalo biti poslije praznika. Ministri obrazovanja u saveznim pokrajinama nedavno su to sebi olakšali. U svojoj odluci od 11. lipnja dali su moto: škole trebaju ponovo početi s nastavom uživo. Iako je zbog opasnih novih sojeva virusa nejasno kakva će biti situacija s infekcijom za nekoliko tjedana ili mjeseci.

Intervenirao je savezni ministar zdravstva Jens Spahn koji je rekao da bi moglo biti tako da se i nakon praznika nastavi naizmjenično online i nastavom u školi uz nošenje maski. Iako se kasnije ogradio od svoje izjave, ona je ipak pokrenula raspravu.

Nije cjepivo za djecu

Potrebna je akcija prije svega jer će, za razliku od ureda ili tvornica, škole na jesen biti mjesto gdje mnogi nisu cijepljeni, stoga glavno oružje protiv pandemije neće djelovati. Dok odrasli imaju dobre šanse da do jeseni dobiju bar jednu dozu cjepiva, djeca to nemaju. Trenutno ne postoji odobreno cjepivo za osobe mlađe od 12 godina. Za mlade između 12 i 18 godina cjepivo postoji, ali nema opće preporuke za cijepljenje.

Djeca u učionici s maskama na licu

Hoće li djeca najesen ponovo s maskama pratiti nastavu?

Šef kabineta Braun rekao je da je zbog toga važno da se cijepe svi odrasli oko djece - tj. odgojitelji i roditelji. Ali koliki je postotak onih koji odbijaju cijepljenje? Hoće li model „zaštitnog obruča“ funkcionirati - odnosno hoće li cijepljeni moći štititi i druge od infekcije?

Kako se djeca i mladi mogu zaštititi?

Udruga za zaštitu djece, najveća interesna udruga za djecu i mlade u Njemačkoj, upozorava: „Najvažnije je sada ne oslanjati se na optimizam da brojke opadaju i da će zbog toga sljedeća školska godina već nekako ići", rekao je direktor te udruge Daniel Grein u razgovoru za DW. Umjesto toga, kada nitko nije tu tijekom ljetnog raspusta bi se trebalo pozabaviti opremanjem škola. „Gdje god se nešto može uraditi, to treba učiniti sada kako djeca ne bi morala provoditi još jednu školsku godinu poput prošle.”

Mobilni ili ugrađeni pročišćivači zraka bi bili jedna od tih mjera. Stručnjaci ovo preporučuju već duže vrijeme kako bi zaštitili djecu i mlade od infekcije. U tijeku su i neki pilot-projekti. Na primjer u školi u Münchenu mobilni pročišćivači zraka rade šest mjeseci - cijena jednog pročišćivača je oko 3.000 eura. Novac je na raspolaganje stavila općina.

S uspjehom, kako je Susanne Sieben, direktorica osnovne škole Neubiberg, rekla u jednom televizijskom izvještaju: „Imali smo samo dvije infekcije od onih koji su se vratili s putovanja." Projekt podržava i Vojno sveučilište u Münchenu. Prema istraživaču aerosola Christianu Kähleru, mobilni pročišćivači zraka mogu, ako se pravilno koriste, „gotovo isključiti indirektni rizik od infekcije u školama", odnosno infekciju preko aerosola koji sadrže viruse i lebde u zraku.

Mobilni pročišćivač zraka u učionici

Mobilni pročišćivači zraka mogli bi smanjiti opasnost od infekcije

Mnogi i dalje pokušavaju doprinijeti zaštiti od virusa tako što redovito zrače učionice. To je ono što piše u mnogim školskim higijenskim planovima. Međutim, u hladnoj sezoni to znači da djeca sjede na nastavi s kapama i rukavicama.

„Mjere savezne vlade dolaze prekasno"

Tehničke mjere koštaju mnoge škole. Savezna vlada nedavno je obećala da će pružiti barem financijsku potporu za ugradnju filtera za zrak. Za mnoge je odobrenje koje je došlo tijekom ljetnih praznika prekasno, jer bi za strukturne mjere trebalo vremena, kaže Daniel Grein iz Udruge za zaštitu djece.

To je tipično, kaže on: „Savezna vlada očito zaostaje sa svojim mjerama, što programe ne čini automatski lošima, ali bilo bi poželjno da se nešto ranije ostvare."

Još jedan primjer za to je dogovoreni paket pomoći savezne vlade za dodatnu poduku učenika, vrijedan dvije milijarde eura. „I to kasni i vjerojatno ga je teško primijeniti ako se odlučite na to nekoliko tjedana prije ljetnog raspusta", rekao je Grein.

Novac za prijenosna računala

Međutim, isto tako je točno da savezna vlada podupire škole, iako je to zapravo stvar saveznih pokrajina - što se vidi na primjeru digitalizacije. Budući da godinama nije bilo napretka, savezna vlada se takoreći uključila i pokrenula „digitalni pakt“. S time se krenulo već prije pandemije, a u pandemiji je proračun povećan na pet milijardi eura.

Majka i dijete za stolom, svako ima pred sobom prijenosno računalo

Neki su morali i raditi od kuće i pomagati djeci da svladaju gradivo

Ovo zaista može pomoći školama, kao što pokazuje primjer iz gradića Calaua u Brandenburgu. Malo prije ljetnog raspusta jedina škola u gradu kupila je laptope u vrijednosti od skoro 28.000 eura.

„Imamo obitelji koje imaju problema s novcem. Stoga si ne mogu uvijek priuštiti moderan uređaj za kućno obrazovanje. Konkretno, kada nekoliko braće i sestara mora istovremeno učiti, to je nekim obiteljima stvaralo probleme s organizacijom", kaže direktorica škole. Sada postoji šansa da nadoknade školsko gradivo tijekom raspusta.

Suvremeniji oblici nastave?

Nadoknaditi školsko gradivo tijekom odmora? Za mnoge to vjerojatno neće biti proturječno. Mnoge savezne pokrajine uspostavile su programe tijekom odmora posebno dizajnirane za ovu svrhu, na primjer tečajeve jezika ili škole plivanja. Čak i Udruženje za zaštitu djece ne želi biti pesimistično. Mnogo je škola koje su dobro prošle kroz pandemiju i pripremaju se za budućnost. Ali ukupna slika je vrlo nedosljedna.

Razgovara se čak i o nekim pozitivnim aspektima pandemije. Koliko nastave u školi treba još biti u budućnosti?

Mnogo novca i energije uloženo je u nove, digitalne oblike nastave - je li sve bilo uzalud? U Berlinu ovu diskusiju već vode obrazovni političari. „Školama treba dozvoliti da isprobaju više nakon pandemije", rekla je političarka zelenih Stefanie Remlinger u izjavi za RBB, javni servis u Berlinu i Brandenburgu.

Dobila je povratne informacije iz škola da su mnogi željeli kombinaciju predavanja u školi i mogućnosti digitalnog učenja od kuće. Političar kršćanskih demokrata Dirk Stettner može zamisliti da digitalno bude oko 30 posto nastave u višoj školi, uz video veze s nastavnicima širom svijeta ili tijekom ljeta s laptopom vani. Škola bi mogla postati uzbudljivija - ako je oprema ispravna.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic