″Korona-fond″ - ″Marshallov plan″ Europske unije | Gospodarstvo | DW | 26.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Oporavak gospodarstva

"Korona-fond" - "Marshallov plan" Europske unije

EU se želi boriti protiv recesije uzrokovane koronom "najvećim programom ekonomskih poticaja svih vremena". "Fond obnove" raspolagat će sa 750 milijardi eura. Predsjednica Europske komisije daje članicama dobru potporu.

Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen ovih je dana stalno u zrakoplovu i posjećuje države članice EU-a kako bi osobno prenijela poruku da je Komisija odobrila investicijske planove nacionalnih vlada u sklopu "Fonda za obnovu" nakon korone. PR turneja po glavnim gradovima služi za pokretanje "Fonda za obnovu", koji će u idućih šest godina raspolagati sredstvima u maksimalnoj visini od 750 milijardi eura.

U utorak (22.6.2021.) je von der Leyen posjetila Berlin, Rigu i Rim, uglavnom kako bi se pojavila pred kamerama. Ozbiljni pregovori između Europske komisije i vlada nisu planirani. Samo 25 minuta bilo je određeno za sastanak s kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, koja može posegnuti za 25,6 milijardi eura iz "Fonda za obnovu". Predsjednica EK-a je nastavila turneju u Parizu i Bruxellesu u srijedu. "Ovo je najveći investicijski program u Europi od Marshallovog plana", rekla je Ursula von der Leyen, hvaleći ovaj projekt. Nakon Drugog svjetskog rata Sjedinjene Države su pokrenule obnovu u Europi Marshallovim planom.

Ursula von der Leyen i Angela Merkel

Ursula von der Leyen i Angela Merkel

Italija je najveći korisnik

Prije godinu dana šefovi vlada zemalja članica EU-a izmislili su "Fond za obnovu", koji se prvi put financira zaduženjem Europske unije. To ima za cilj da ponovo stimulira ekonomiju nakon epohalne recesije uslijed korone. Italija, s gotovo 200 milijardi eura, dobit će najveći dio sredstava. Španjolska, Francuska i Poljska također će posegnuti za velikim iznosima. Na kraju lanca je Luksemburg sa samo 100 milijuna eura. Nakon godinu dana pripremnog rada, 23 od 27 država članica sada su Europskoj komisiji predale svoje nacionalne planove o načinu na koji žele potrošiti novac i koje značajne investicije u tu svrhu planiraju u idućih nekoliko godina. Posebno primamljivo: otprilike polovicu sredstava čine nepovratna sredstva koja ne moraju biti vraćena, tj. ne opterećuju državni proračun. Druga polovica su zajmovi s niskom kamatom.

Zeleno i digitalno

Planovi potrošnje moraju ispunjavati brojne kriterije koje bi Europska komisija trebala preispitati. Najmanje 37 posto investicija mora doprinijeti zaštiti klime i okoliša. 20 posto mora promovirati digitalizaciju ekonomije i društva. Škole i sveučilišta trebaju biti bolje opremljeni. Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Jednostavne infrastrukturne mjere poput izgradnje mostova ili cesta nisu dovoljne. S druge strane, treba poboljšati i lokalni i međugradski javni prijevoz. Za sve mjere mora biti jasno prepoznatljivo da one stvarno stimuliraju ekonomiju.

Proizvodnja bakra u Njemačkoj uz pomoć zelenog vodika

Proizvodnja bakra u Njemačkoj uz pomoć "zelenog" vodika

Svježi novac ili preraspoređivanje?

Njemačka ispunjava sve ove kriterije, pohvalila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen vladu u Berlinu. Mnogo novca odlazi u digitalizaciju zdravstvenih ustanova, bolnica i škola. U lanac proizvodnje kao nosača energije treba uvesti vodik i to treba primjenjivati i izvan granica Njemačke. "Ovo nije novac koji treba nekako potrošiti", primijetila je kancelarka Angela Merkel. On mora biti utrošen za buduće zadatke. "Moramo nadoknaditi ono što smo propustili na polju digitalizacije", priznala je kancelarka. Europska komisija procjenjuje da će, korištenjem subvencija, njemački bruto domaći proizvod vjerojatno porasti za 0,4 do 0,7 posto.

Kritiku njemačkog plana potrošnje, koji se sastoji od nekoliko stotina stranica, uputio je europarlamentarac Daniel Boeselager iz stranke Zelenih. Po njegovim riječima, veliki dio investicija u "razvojni plan", koji financira EU, već je bio dio nacionalnog ekonomskog poticajnog plana za 2020. godinu s ukupno 130 milijardi eura. Sada se, kako naglašava, fondovi jednostavno preraspodjeljuju, pa se novac EU-a koristi za financiranje onoga što bi trebalo doći iz nacionalnog proračuna. „Stoga je dodatni ekonomski učinak nula”, kritizira Boeselager.

Italija želi reformu

Mario Draghi

Mario Draghi

U Italiji je premijer Mario Draghi imenovao posebnu radnu skupinu za praćenje i kontrolu korištenja sredstava EU-a. Zloglasno spora talijanska administracija i pravosuđe trebali bi se tako podići na noge. Draghi obećava da će sada provesti ono što je godinama zagovarao kao predsjednik Europske središnje banke: reforme, reforme i još više reformi. Vlada je stvorila posebnu revizorsku jedinicu kako bi, što je više moguće, spriječila prijevare i korupciju pomoću "Fondova za obnovu" u ovoj zemlji, koja je domovina mafije. Nacionalni ekonomski poticajni plan u Italiji iznosi svega 40 milijardi eura. Pravi "poticaj" trebao bi doći iz fondova EU-a. Član EP-a Daniel Boeselager kritičan je prema „green-washingu” koji Italija provodi u svom planu. To znači da se projekti, koji nisu ekološki niti su usmjereni u pravcu zaštite klime, prikazuju kao takvi kako bi se dobila sredstva. Boeselager traži i da se formuliraju jasni ciljevi kako bi se postigle zakonski predviđene uštede emisija ugljičnog dioksida.

Novac stiže pred kraj godine

U planovima izdataka, koje su podnijele nacionalne vlade, još uvijek nema projekata, već oni obuhvaćaju uglavnom kriterije, procedure i strategije za provedbu projekata. Prije nego što se prva novčana sredstva budu mogla dobivati iz Bruxellesa, nužni su daljnji koraci. Vijeće država članica tek treba odobriti planove ulaganja. Tada Komisija EU-a mora podnijeti i odobriti posebne zahtjeve za financiranje. Dužnosnici EU-a procjenjuju da će prve veće svote novca stići krajem godine. Međutim, države se već mogu prijaviti da dobiju akontaciju od 13 posto od iznosa koji im je namijenjen.

Fond za obnovu nakon korone financira se izdavanjem obveznica na financijskim tržištima. Prva tranša od 20 milijardi eura premašena je sedam puta u posljednjih sedam dana. To je znak koliko je „zdrava” i stabilna kreditna sposobnost EU-a na tržištima. Dugovi koje EU sada preuzima trebaju se smanjiti idućih desetljeća novim poreznim prihodima i doprinosima država članica. Program nazvan „Sljedeća generacija” namijenjen je izgradnji ekonomski snažnijeg EU-a za generaciju koja dolazi – a koja će ga potom i otplaćivati.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva