Kontroverzno udruživanje mobilnih operatera

Film je to s puno protagonista, a kraj je bio više nego neizvjestan: mobilni operater O2, koji pripada španjolskom koncernu Telefonica, i E-Plus, u vlasništvu nizozemskog koncerna KPN, žele se u Njemačkoj udružiti. Od četiri ponuđača mobilnih usluga nastalo bi tri, ali to nije dovoljno, oba operatera zajedno bi sa 40 milijuna ugovora bila najveći ponuđač mobilnih usluga u Njemačkoj - time bi bili čak ispred Vodafona i Telekoma. "Time se Ured za sprečavanje kartela suočava s teškim kompromisom", smatra Torsten Gerpott, stručnjak za telekomunikacije na Sveučilištu Duisburg/Essen: "S jedne strane, smanjen je intenzitet konkurencije jer je broj sudionika smanjen sa četiri na tri." Treba primijetiti i negativnu stranu jer cijene ne padaju više tako brzo kao što je to bilo ranije.

Ima mjesta samo za troje?

Međutim: "Za transakciju govori možda rok trajanja za oba poduzeća koja bi ovako i dalje djelovalo na tržištu komunikacija i to ne samo u Njemačkoj".

"Zato je bolje imati jakog trećeg igrača nego da jedan ispadne s tržišta", kaže Gerpott za DW. Nedostatak E-Plusa je u slabijoj pokrivenosti signalima što je tvrtka dosad nadoknađivala nižim cijenama. Mnogi promatrači sada strahuju da bi nakon spajanja, borba za cijenu išla na štetu potrošača. S druge strane, postoje i vrlo praktični razlozi za spajanje dvaju najmanjih ponuđača u Njemačkoj: cilj je smanjiti troškove i poboljšati kvalitetu mreže.

Borba za cijene

To zvuči dobro za kupce: oni bi mogli profitirati od nižih troškova i bolje kvalitete mreže, kada bi se niži troškovi manifestirali i u obliku nižih cijena. S druge strane, kada bi se ta dva ponuđača udružila, zajedno bi imali više od 40 milijuna ugovora. Mnogi smatraju da je time dosegnuta gornja granica jer je tržište mobilne telekomunikacije već neko vrijeme prilično zasićeno.

Ovako ili onako - o predloženom spajanju neće imati što reći samo Ured za kartele ili eventualno Europska komisija, već i Savezna agencija za telekomunikaciju u Bonnu: "Ona je u svakom slučaju uključena, kada se radi o frekvencijama tih dviju tvrtki", kaže Torsten Gerpott. Njemački zakon o telekomunikacijama prilikom promjene vlasništva koja može utjecati na tržišno natjecanje, propisuje preispitivanje dodjele frekvencija.

Smetnje iz Meksika

No smetnje ne dolaze samo iz Njemačke ili eventualno Bruxellesa, nego i iz Meksika. Meksikanac Carlos Slim, kojeg je sa 73 milijarde dolara bogatstva časopis Forbes proglasio najbogatijim čovjekom na svijetu, drži 30 posto udjela u KPN-u, u čijem vlasništvu se nalazi E-Plus.

O motivima Slimove blokade se do ponedjeljka samo nagađalo. Čini se da se on ljuti što ga se prije udruživanja nije pitalo za suglasnost. On želi u potpunosti preuzeti KPN i ima novac za to. O motivima postoje samo nagađanja. Želi li on preuzeti KPN kako bi spriječio dogovor? Torsten Gerpott sa Sveučilišta Duisburg/Essen ne vjeruje da je tako: "On jednostavno traži povoljnu polaznu točku. Cijena KPN dionica je ispod 3 eura, a po mom mišljenju ta cijena ne odgovara vrijednosti tvrtke. Mislim da se on nada da će tržište kapitala kasnije također prepoznati vrijednost KPN-a. U svakom slučaju Slim je, potpuno neočekivano, u ponedjeljak (26.8.) dao zeleno svjetlo "poslu stoljeća" na području telekomunikacija. I tako vjerojatno učvrstio svoje mjesto na Forbesovoj ljestvici.