Kontrolom oružja do članstva u EU-u | Politika | DW | 31.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Kontrolom oružja do članstva u EU-u

Inicijativa Njemačke i Francuske za bolju kontrolu ručnog oružja na zapadnom Balkanu nije samo borba za sigurnost nego i dio procesa približavanja ovih zemalja Europskoj uniji, moglo se u petak čuti u Berlinu.

U tzv. Svjetskoj sali Njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu nekada se brojao novac. To je do kraja Drugog svjetskog rata naime bila glavna zgrada Njemačke središnje banke (Reichsbank). U petak se u istoj dvorani nije brojao novac nego ilegalno oružje. A njega je u zemljama zapadnog Balkana još uvijek mnogo u opticaju.

Još mnogo ilegalnog oružja

Organizatori Konferencije o kontroli streljačkog oružja, pri čemu se misli na ručno vatreno oružje poput pušaka, strojnica i pištolja, navode da se na području zemalja zapadnog Balkana trenutno nalazi "između tri i šest milijuna" ovakvog oružja u opticaju. To su podaci kojima raspolaže Europol.

Što to konkretno znači jasno je kada se pogleda na interaktivnu kartu organizacije za kontrolu ručnog oružja u jugoistočnoj i istočnoj Europi (SEESAC). Ona je prepuna crvenih točaka koje označavaju gotovo svakodnevne incidente s vatrenim oružjem, u najvećem broju slučajeva ilegalnim.

Hrvatska doduše ne sudjeluje u radu ove konferencije, ali je itekako dio te zajedničke balkanske problematike što se moglo vidjeti najkasnije nakon nedavnog kriminalnog obračuna u Splitu kada je nekoliko osoba ubijeno kalašnjikovom. Novinari zagrebačkog Jutarnjeg lista su nakon toga dokazali da se bez velikog truda i novca u roku od nekoliko sati na ilegalnom tržištu može doći i do takvog oružja kao što je kalašnjikov.

Teroristički napad u Parizu kao katalizator

Strojnice i pištolji na stolu (DW/N. Kreizer)

Od tri do šest milijuna ilegalnog oružja. Dio je izložen na konferenciji u Berlinu

I zemlje Europske unije se već godinama suočavaju s poplavom ručnog vatrenog oružja s Balkana. Prekretnica u percepciji ove problematike dogodila se u studenom 2015. kada su islamistički teroristi u seriji napada u Parizu ubili 130 osoba. Kasnija istraga je pokazala da je jedan dio ovog vatrenog oružja stigao s Balkana.

Zato je, tada tek izabrani, predsjednik Francuske Emmanuel Macron u lipnju 2017. na Konferenciji EU-Zapadni Balkan u Trstu, predložio da Francuska preuzme inicijativu u pojačanoj borbi protiv ilegalne trgovine ručnog oružja s Balkana. Toj inicijativi se pridružila i Njemačka, a rezultat je akcijski plan donesen na konferenciji u Parizu krajem 2018. godine.

Današnja konferencija u Berlinu je trebala poslužiti za neku vrstu rekapitulacije dosad postignutog. A prema riječima prisutnih, postignuto je mnogo. Francuski ministar vanjskih poslova i uz njemačkog kolegu Heika Maasa domaćin konferencije, Jean-Yves Le Drian govori o "prvim rezultatima na operativnoj razini" ali i o "jakoj volji partnera" u zemljama zapadnog Balkana. On je ustvrdio da uspjehu projekta pridonosi i činjenica da se u njegovo rješavanje krenulo zajednički tj. da su u projekt od samog početka osim zemalja zapadnog Balkana bili uključeni i predstavnici EU-a, NATO-a, Ujedinjenih naroda. Le Drian je naglasio da se radi prvenstveno o cilju povećanja sigurnosti kroz borbu protiv organiziranog kriminala.

Produbljivanje suradnje

Oružje i droga na stolu (DW)

Oružje i droga idu često zajedno - plod zapljene u Bosni i Hercegovini

No zanimljiva je još jedna komponenta. "Drugi, politički, cilj ove inicijative je jačanje suradnje sa zemljama zapadnog Balkana koje su redom kandidati za članstvo u Europskoj uniji", rekao je francuski ministar vanjskih poslova. Ova suradnja, kako je nastavio, otvara prostor i jačanju suradnje i na ostalim područjima. Drugim riječima, zajednička borba protiv krijumčarenja oružja je i neka vrsta institucionalne i operativne pripreme za suradnju na EU-razini i buduće članstvo.

I povjerenica Europske komisije za unutarnja pitanja Ylva Johansson je naglasila kako je problem nekontrolirane trgovine oružjem problem koji se osjeća u svim dijelovima Europe pa i u Skandinaviji. I ona bolju kontrolu oružja vidi kao neku vrstu pripreme za buduću dublju suradnju s EU-om. Ali i kao nešto što će imati popratnog efekta na suočavanje s problemima koji su povezani s krijumčarenjem oružja poput borbe protiv ilegalne migracije.

U sličnom tonu je nastavio i novi povjerenik za proširenja Oliver Varhelyi koji je rekao kako su uspjesi u ostvarivanju akcijskog plana dokaz da se može produbiti suradnja i na drugim područjima. "Sigurnost je važan element vizije za regiju zapadnog Balkana. Bez toga nema ni gospodarskog napretka i zato je borba protiv kriminala tako važna", rekao je mađarski političar.

On se u istom dahu osvrnuo i na proces proširenja reformi koje će, kako je naglasio, započeti već sljedećeg tjedna. Cilj je otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji su stavljeni na led prošle jeseni na zahtjev Francuske. Varehelyi je izrazio nadu da će ovaj proces biti deblokiran i prije Samita EU-Zapadni Balkan koji se u svibnju održava u Zagrebu.

Uništavanjem kalašnjikova do članstva u EU-u

Heiko Maas (Reuters/A. Schmidt)

Heiko Maas - katalizator na putu u EU

Domaćin konferencije Heiko Maas je naveo i neke konkretne primjere suradnje na terenu, među koje pripada i specijalna obuka za borbu protiv krijumčara oružja za 1.500 policajaca iz Bosne i Hercegovine. "EU i zemlje zapadnog Balkana imaju istu sigurnosnu agendu i toga smo svjesni ne samo zbog onoga što se dogodilo u Parizu", rekao je Maas.

On je istaknuo i kako ga veseli "pojačana suradnja zemalja zapadnog Balkana" u ostvarenju akcijskog plana protiv prodaje ilegalnog oružja. No on nije zaboravio ubaciti komponentu perspektive članstva zemalja zapadnog Balkana u EU-u.

"Zajednička borba protiv krijumčara oružja je katalizator na putu u EU", zaključio je Maas. Znači: svaki zaplijenjeni i uništeni kalašnjikov je jedan mali korak na putu prema punopravnom članstvu.