Komplicirana rehabilitacija oboljelih od koronavirusa | Panorama | DW | 20.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Komplicirana rehabilitacija oboljelih od koronavirusa

Covid-19 napada razne organe i zato u rehabilitaciji oboljelih moraju sudjelovati specijalisti za više područja medicine. Jedan od njih je i prof. dr. Andreas Dösch. On upozorava da ovu bolest ne treba olako shvatiti.

 

DW: Profesore Dösch, Vi u Vašoj klinici imate i pacijente koji su imali teški oblik covida-19. Što je posebno u njihovoj rehabilitaciji?

Andreas Dösch: Ono što je posebno kod oboljenja koja uzrokuje covid-19 jeste to što virus ne pogađa samo pluća. Zapravo se radi o multisustavnom oboljenju i mi svaki dan o tome učimo nešto novo. Iako većina pacijenata ima simptome plućnih oboljenja, tu su i oni kod kojih je srce jako pogođeno. Ili pak dolazi do neuroloških komplikacija, zakazivanja bubrega ili kožnih komplikacija. To zahtijeva veoma intenzivan kontakt između liječnika i pacijenta; što znači da se pacijenti moraju liječiti interdisciplinarno i u njihovo liječenje je uključen veći broj specijalista. To je vrlo zahtjevno, s obzirom da morate sagledati kompletnu kliničku sliku pacijenta.

To su teški pacijenti koji su i po nekoliko dana bili u komi. Gdje počinjete?

U prvom planu je, naravno, poboljšanje rada dišnih puteva. Pokušavamo potaknuti snagu dišne muskulature i poboljšati opću otpornost.

I onda bi se pacijenti morali polako vratiti normalnom životu?

Andreas Dösch

Andreas Dösch

Najvažnije je da mjere koje primjenjujemo budu prilagođene svakom pacijentu posebno. To uključuje i utvrđivanje što pacijent može postići. Nisu svi vezani za krevet, jer neki su već mobilni i mogu se popeti dvije ili tri stepenice. To moramo prilagoditi kod izbora tretmana liječenja.

Imamo na primjer posebne programe za pacijente u kojima oni ponovo počinju učiti držati ravnotežu, ali i programe za nešto sportskije terapije. A to se mora uskladiti s općim stanjem pacijenta. Imamo i terapiju disanja koju također prilagođavamo svakom pojedinom pacijentu.

Pored pluća, što se može rehabilitacijom učiniti za druge organe?

Prilikom prijema pacijenta mora se obaviti pregled kardiovaskularnog sustava. Tu spada i test opterećenja i ultrazvuk srca. Krv se daje na analizu i provjeravaju se određeni enzimi ili druge vrijednosti koje bi nam mogle nešto reći o opterećenju srca.

Onda možemo nešto učiniti za poboljšanje krvnog tlaka. Jer visoki krvni tlak je, pored dijabetesa i određenih bolesti srca, pluća i bubrega ili raka, jedan od rizičnih faktora rizični faktor za teško oboljenje od covida-19. Tu također spada i debljina. Mi dakle pokušavamo sagledati i liječiti pacijenta u cijelosti. A to se može kretati od normalizacije krvnog tlaka do medicinskog savjetovanja o ishrani ili terapije za smanjenje tjelesne težine.

Tu mogu biti i etablirane terapije za odvikavanje od pušenja. Sve to liječenje čini vrlo kompleksnim. Jer ono ne predviđa samo liječničke ekspertize nego u njemu važnu ulogu igraju fizioterapeuti, stručnjaci za dijete ili logopedi. Kod pacijenata oboljelih od covida-19 tipične su smetnje nestanak čula mirisa i okusa, koje također pokušavamo liječiti uz podršku otorinolaringologa.

Koliko dugo traje terapija?

Može trajati od tri do šest tjedana, ovisi od napretka pacijenta. Do sada smo liječili oko 30 pacijenata oboljelih od koronavirusa. Najveći broj njih, oko 80 posto, pokazao je tijekom rehabilitacije značajno poboljšanje.

Pogledajte video 02:39

93-godišnjak koji je pobijedio Covid-19

Prijete li pacijentima dugoročne posljedice specifične za koronavirus?

Određene promjene na plućima su vjerojatno trajne. Ima i naznaka da ostaju i trajne posljedice po srce. A mogu se javiti i trajne neurološke bolesti. Ali, još uvijek ne znamo dovoljno da bismo mogli pouzdano predvidjeti dugoročne posljedice.

Vrlo često se suočavamo s tromboznim promjenama. Recimo, često se tijekom bolesti javlja plućna embolija koja može dovesti do kasnijih posljedica. A to znamo i kod normalnog tijeka plućne embolije.

Ono što bolest čini teško predvidivom je činjenica da se ne radi samo o plućnoj emboliji, već može doći do pogoršanja rada bubrega, a onda pacijenti moraju redovito na dijalizu. Sinkronizirano mogu nastupiti i neurološka oštećenja. To je ono što liječenje čini kompleksnim.

Na temelju Vašeg iskustva, kada je riječ o ovoj bolesti, na što bi svatko trebao obratiti pažnju?

Savjetujem da se bolest shvati ozbiljno i preporučujem pridržavanje zaštitnih mjera i ograničenja kontakata. Mi u klinici nemamo samo pacijente iz rizičnih skupina, već i mlade ljude u naponu snage, koji nisu imali neka druga oboljenja. Zato je ekstremno važno da, kao i do sada, dobro kontroliramo razvoj bolesti. A tu je opet važno provoditi važeće preporuke.

Prof. dr. Andreas Dösch je specijalist interne medicine, kardiologije i pulmologije u Asklepios klinici u Bad Salzungenu. Njegov fokus je na rehabilitaciji pacijenata s kroničnom opstruktivnom bolešću pluća ili pacijenata oboljelih od raka pluća. Od početka pandemije koronavirusa liječio je i veliki broj pacijenata oboljelih od covida-19.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic