Komentar: Vrag se krije u detaljima | Politika | DW | 25.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Osobno mišljenje

Komentar: Vrag se krije u detaljima

Sporni kompromis oko promjene imena susjedne Makedonije ratificirao je i parlament u Ateni. No, je li time konflikt zaista okončan? Ima tu još dosta posla, smatra Jannis Papadimitriou.

Bilo je krajnje vrijeme da se dođe do kompromisnog rješenja u sporu oko pojma „Makedonija". Više od 25 godina sve strane uvjeravaju kako su voljne i sposobne to učiniti. A kada bi izgledalo da je dogovor tu, povlačili bi se i govorili kako bi oni zaista htjeli da se postigne kompromis, ali nikako taj kompromis koji je sada na stolu, baš danas, baš u ovom trenutku, baš u ovoj pregovaračkoj rundi.

S posebnom strpljivošću je američki diplomat Matthew Nimitz pokušavao još ranih 90-ih posredovati u ovom sporu. Razumljivo je da su u fokusu glavni akteri: grčki ljevičarski premijer Alexis Tsipras i njegov makedonski kolega Zoran Zaev. No, u Ateni se povremeno u neovisnim izvorima čuje kako ovaj povijesni kompromis možda (također) nosi Nimitzov pečat.

Tu su još mnoge prepreke

Nakon pregovora je uoči pregovora. Istina je da su za početak Zaev i Tsipras odradili ogroman posao kako bi se proveo sporni sporazum, usprkos svim protivljenjima iz vlastitih redova, kako u Skopju tako i u Ateni. Ali, vrag se krije u detaljima. Mnoga pitanja su još uvijek neriješena. Hoće li zaista ime „Sjeverna Makedonija“ biti podnošljivo? Ima li premijer Zaev odgovor na politiku blokade od strane predsjednika države Gjorgea Ivanova u Skopju? Može li ljevičarski premijer Tsipras bez parlamentarne većine ostati na funkciji? Tko smije proizvesti više makedonskog vina i kako će biti zaštićena prava na brend? Na sva ova pitanja bi trebalo pronaći uvjerljive odgovore – što prije to bolje.

Janis Papadimitriou

Janis Papadimitriou

U Grčkoj se u međuvremenu formira otpor navodnoj rasprodaji grčke Makedonije. Na ulice izlaze deseci tisuća ljudi, a ranih devedesetih su na ulicama prosvjedovale stotine tisuća ljudi. Simpatizeri desno ekstremne „Zlatne zore“ su preko društvenih mreža objavili kako je njihova stranka druga najjača politička snaga u zemlji, iako ovakve tvrdnje nemaju uporišta u aktualnim istraživanjima. Odlučujuće pitanje zapravo glasi: bi li nakon moguće promjene vlade u Ateni sporazum o Makedoniji mogao biti doveden u pitanje. U ovom trenutku malo toga govori u prilog ovoj tezi.

Istina je da vodeći konzervativni oporbeni čelnik Kyriakos Mitsotakis uvjerava svoje pristaše kako će „sve učiniti da spriječi usvajanje sporazuma u parlamentu“. On nije spomenuo da bi ako postane premijer srušio kompromis. Možda Grčka proživljava novo izdanje političkog trilera u kojem šef vlade respektira međunarodni sporazum koji je, dok je bio u oporbi, proklinjao. Tako je bilo i prije točno četiri godine: u siječnju 2015. Tsipras, šef radikalno lijeve stranke Syriza, osvojio je parlamentarne izbore u Ateni na osnovi obećanja da će okončati diktat međunarodnih kreditora za pojačanim mjerama štednje. Ali, na kraju je sve ispalo drugačije.

Reorganizacija političkog sustava u Grčkoj

Bilo kako bilo, Tsipras može tvrditi da je birače molio da mu daju novi mandat za njegovo okretanje k realizmu i da ga je i dobio – reizborom u rujnu 2015. A veliki taktičar neće sporazum oko Makedonije iskoristiti samo u unutarnjopolitičku svrhu: takozvani progresivni parlamentarci iz svih stranaka, bilo da su umjereni ljevičari, socijaldemokrati ili socijalno orijentirani liberali, trebali bi pojačati redove Syrize, kako bi se usprotivili nacionalistima i onima koji vječito žive u prošlosti. I to najprije u implementaciji sporazuma o Makedoniji u Grčkoj. A potom i na europskim izborima u svibnju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic