Komentar: Njemačka mora kazniti Kremlj | Politika | DW | 08.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Komentar: Njemačka mora kazniti Kremlj

Od atentata na Alekseja Navalnog sve su glasniji zahtjevi da se zaustavi gradnja Sjevernog toka 2. To bi bio pametan potez kancelarke Angele Merkel, smatra Miodrag Šorić.

Merkel ne bi bila Merkel kada ne bi oklijevala. Što god odluči, Njemačka i Rusija će nekako morati živjeti jedna s drugom. Do sada je energetski posao između dviju zemalja preživio sve političke turbulencije.

Od sedamdesetih godina, od kada Njemačka nabavlja ruski plin, Amerikanci se zbog toga srde. Pitaju kako Njemačka može biti tako kratkovida i devizama opskrbljivati neprijatelja? Krajem tog desetljeća su se kancelar Helmut Schmidt i američki predsjednik Jimmy Carter ozbiljno posvađali zbog energetske suradnje Njemačke s Istokom. I sljedeći američki predsjednik Ronald Reagan bez dlake na jeziku je 1981. kritizirao Nijemce na summitu G7 u Ottawi. Baš kao danas Donald Trump.

Desetljećima su argumenti Bijele kuće u biti isti: svaka ovisnost o Moskvi samo slabi Zapad. Helmut Schmidt je na to odgovorio čuvenom rečenicom: "Kad se trguje, ne puca se."

No taj argument danas praktično ne važi. Čak ni najveći pesimisti ne mogu zamisliti vojni sukob NATO-a i Rusije. Zagovornici Sjevernog toka 2, skoro završenog drugog plinovoda koji bi izravno povezao Rusiju i Njemačku, zalažu se da se biznis odvoji od politike pa makar ta politika bila zasnovana na vrijednostima.

Miodrag Šorić

Miodrag Šorić

Njemačkoj je ta logika do sada prolazila. Svejedno je li Moskva prijetila Zapadu atomskim bombama, tamničila disidente u gulazima, umarširala u Afganistan ili proglasila ratno stanje u Poljskoj - plin je sve vrijeme tekao.

Na tu privrženost ugovorima je Moskva podsjetila ovih dana. Cinik bi rekao da se u Kremlju nadaju da ni progon političkih protivnika ne može poljuljati biznis s plinom. Tko na Zapadu pristane na takvu računicu, postaje Putinov saveznik.

Moskva kao da se ne trudi vjerodostojno poreći atentat na oporbenog političara Alekseja Navalnog koji se liječi u Berlinu. Ruski režim kao da je siguran da će Njemačka, kao i mnogo puta do sada, samo prijetiti posljedicama, ali da neće učiniti ništa.

U Kremlju vjeruju da moraju igrati tu rizičnu igru. Na krajnjem istoku Rusije su demonstracije, baš kao i u Bjelorusiji, životni standard stanovništva opada. Vlada strah da bi moglo doći do masovnih prosvjeda i usred Moskve. Zato režim pojačano progoni oporbenjake koji ga mogu ugroziti. Aleksej Navalni je najvažniji, ali je samo jedan od mnogih.

Ipak, moguće je da se Kremlj preračunao. Prošla su vremena u kojima je Njemačka bila upućena samo na plin iz Sibira. Budućnost Europe pripada alternativnim izvorima energije. Do tada, mnoge zemlje stoje u redu da Njemačkoj prodaju plin - živimo u vrijeme izobilja energenata, kada je ponuda veća od potražnje.

Savezna kancelarka Angela Merkel je rekla da "ne isključuje" zaustavljanje Sjevernog toka 2, ali bi u ova ekonomski teška vremena zaradila mnogo političkog kapitala kad bi odmah zaustavila plinovod. Poljaci, Francuzi, baltičke zemlje i drugi bili bi odmah puno kooperativniji u raznim ključnim pitanjima u EU-u, ako bi se Njemačka konačno distancirala od Rusije.

U posljednjoj kancelarskoj godini bi tako Merkel još jednom mogla ispisati povijest - unaprijediti Europu i pokazati crveni karton jednom režimu koji ionako nema budućnost. Rusija, uostalom, nije zbilja važan trgovinski partner. Bez prihoda od energenata, ta zemlja ide u bankrot.

Zaustavljanje Sjevernog toka 2 poslalo bi signal veći od ovog projekta: njemačko gospodarstvo bi se još više povuklo s ruskog tržišta. Putinov pokušaj da modernizira zemlju uz pomoć Zapada tako bi konačno propao.