Komentar: Nastaviti dijalog s Poljskom | Politika | DW | 20.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Komentar: Nastaviti dijalog s Poljskom

Posjet Angele Merkel Varšavi nije riješio nagomilane probleme – ni spor oko reforme pravosuđa, ni kontroverze o ruskom plinovodu, a pogotovo ne izbjegličku priču, smatra Volker Wagener. Ali…

…bilo je i gorih faza u njemačko-poljskim odnosima. 2015 je bila godina fundamentalnih društveno-političkih promjena u obje zemlje. U Poljskoj je vlast preuzela nacionalno-konzervativna Stranka prava i pravednosti (PiS). U Njemačkoj je Angela Merkel otvorila granice za više od milijun izbjeglica. Nijemci su bili zgroženi neočekivanim nacionalističkim tonovima između Gdanjska i Krakova, Poljaci su s nevjericom pratili „kulturu dobrodošlice" (Willkommenskultur) savezne kancelarke Merkel. Od tada mi jedni drugima nismo imali baš puno za reći – osim kad se radilo o kritikama.

Više od puke simbolike

Obzirom na to da smo se bilateralno, ali i u sklopu EU-a kobno posvađali, posjet bliskom susjedu na početku novog mandata Angele Merkel i nije baš najgori povod kako bi se smirilo uzrujanosti. Jer su politički rituali više od protokolarnih obveza. Nastupni posjeti novih šefova vlade u inozemstvu su dio tog paketa. Posjet Angele Merkel Poljskoj je bio prožet posebnom političkom simbolikom: bio je to signal i ispunjenje starog obećanja, o tome da se Poljsku trajno integrira u Europu.

Zajedno s kratko prije toga apsolviranim posjetom Parizu, komplicirani odnos u trokutu Francuska-Njemačka-Poljska simbolizira simbiozu stare i nove, veće Europe. A ta osovina upravo mijenja svoje težište. Politički su se proteklih godina u sve tri zemlje dogodile velike promjene. U Francuskoj je nakon nemoćnog Francoisa Hollandea vlast preuzeo Emmanuel Macron - odlučan EU-reformator. U Njemačkoj je erodirala moć Angele Merkel – nakon velikih gubitaka na izborima i dugotrajnog procesa formiranja vlade. Dok je svježe izabrana kancelarka gubila popriličan dio moći, u Poljskoj vlada PiS-a formira svojevrsni „istočni EU" – kao ćeliju pokreta otpora protiv „starog EU-a". Ukratko: odnosi političkih snaga su se promijenili, potrebno je iznova definirati međusobne odnose.

Poljski strah oko nacionalnog identiteta

Volker Wagener

Volker Wagener

Ljubaznosti koje je Merkel razmijenila sa svojim partnerima, premijerom Mateuszom Morawieckim i državnim predsjednikom Andrzejom Dudom, nisu mogli sakriti činjenicu da između Berlina i Bruxellesa na jednoj strani, te Varšave na drugoj, postoji kriza – i to duboka kriza, oko temeljnih načela. Sigurno, postoje konkretna politička polja oko kojih su mišljenja totalno različita: izbjeglička politika, spor oko baltičkog plinovoda Nordstream 2, ili pravni postupak EU-a protiv Poljske zbog reforme pravosuđa, koja po mišljenju Bruxellesa krši pravo EU-a. Ali iza toga svega se skrivaju – principi.

Zapadno od bivše Željezne zavjese je bilo naivno vjerovati da će ujednačavanje prilika na Zapadu i Istoku – naravno pod zapadnim uvjetima – biti stvar koja će teći praktički sama od sebe. Malo sutra. Bila je to povijesna zabluda, kaže bugarski sociolog Ivan Krastev: za Poljsku godina 1989. nije bila početak europskih integracija, već u prvoj liniji ponovno stjecanje državnog suvereniteta.

Merkel kao moderatorica između Macrona i jogunastog istočnog EU-a"?

To raspoloženje, koje vrijedi i za Mađarsku, Češku i druge istočne i jugoistočne zemlje, u Berlinu i Bruxellesu nije se priznalo na odgovarajući način, žale se nove članice EU-a u jedan glas. Nakon desetljeća nametnute ideologije i prisilne vladavine, praktički je odmah preko noći trebalo uslijediti „preuzimanje" od strane demokratsko-kapitalističkog Zapada. S priličnim zakašnjenjem europski istok sada si vraća jedan dio svog nacionalnog identiteta.

U tom smislu i dalje svjedočimo europskoj podjeli – na društvenom planu. Emmanuel Macron iz toga izvlači ideju EU-a dviju brzina, ideju koju se striktno odbacuje ne samo u Varšavi. Kako bi se oko toga spriječio raskol unutar EU-obitelji, bilo bi pametno da se opet oživi već postojeći, ali odavno usnuli dijaloški instrument: Vajmarski trokut.

1991. je utemeljen, kako bi se Poljsku približilo članstvu u Europskoj uniji i NATO-u. PiS-ova je vlada ovaj kružok triju zemalja 2016. stavila na „led". Više nego ikada bi oživljavanje komunikacijske ćelije dviju starih članica EU-a (Francuske i Njemačke) s mlađim rođakom (Poljskom) bio prikladan forum za moderaciju dijametralno suprotnih političkih ciljeva. Prava zadaća za posljednji mandat Angele Merkel.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic